Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici 7. aprila donijela je odluku da se, u okviru javnog saslušanja u vezi s radom Uprave za indirektno oporezivanje BiH i navodima o korupciji u periodu od 2014. godine do danas, na javno saslušanje pozove i tužitelja Tužilaštva BiH Džermina Pašića, ujedno i zamjenika glavnog tužitelja BiH koji je obavljao poslove rukovodioca Posebnog odjela Tužilaštva BiH za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Termin za njegovo saslušanje zakazan je za 27. april.

Međutim, iz Tužilaštva BiH ovih dana stigao je odgovor Komisiji na njihov zahtjev za javno saslušanje od glavnog tužitelja Tužilaštva BiH Milanka Kajganića, saznaje Raport.

Kajganić pokušava diktirati rad Komisije

U dopisu koji je upućen Komisiji, a u koji je Raport imao uvid, Kajganić predlaže Komisiji da ne održi javno saslušanje, nego da se u zgradi Tužilaštva BiH u terminu koji odgovara Komisiji održi sastanak kojem bi prisustvovao Mladen Furtula, drugi zamjenik glavnog tužitelja, dok Pašića, kojeg Komisija želi saslušati, Kajganić u svom dopisu i ne spominje.

Raportovi izvori iz PSBiH kažu da je ovaj dopis veoma iznenadio veći broj članova Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH i da su ga neki shvatili kao relativiziranje potrebe za javnim saslušanjem Pašića, jer se Kajganić u dopisu pozvao na to da su 17. marta ove godine javnom saslušanju već prisustvovali predstavnici ove institucije, i to šef Odsjeka za korupciju i jedan od tužilaca.

Kajganić naime smatra da su članovima Komisije tad već objašnjeni načini postupanja u predmetima prijavljenih za korupciju u UIO BiH, te da će sada biti dovoljan sastanak na kojem bi se eventualno razjasnila dodatna pitanja.

No, kako ističu Raportovi izvori, Komisija nema namjeru odustati od poziva za saslušanje tužitelja Džermina Pašića i Kajganićev dopis neki od članova su već doživjeli kao pokušaj da se spriječi javno saslušanje Pašića i da Komisija, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru, nesmetano vrši svoj posao.

Stoga, prema saznanjima Raporta, Tužilaštvu će ponovo biti upućen dopis u kojem će biti jasno precizirano da se javnom saslušanju odazove tužitelj Džermin Pašić kako je Komisija i odlučila na posljednjoj sjednici.

Kako saznaje Raport, Komisija je i u martu uputila poziv rukovodstvu Tužilaštva BiH, odnosno glavnom tužitelju i njegovim zamjenicima da se odazovu javnom saslušanju. No, tada je Kajganić na saslušanje poslao šeficu Odsjeka za korupciju Bojanu Jolović i tužitelja Feđu Fejzagića.

Njihovo saslušanje, međutim, bilo je ograničeno. Zbog ranije preuzetih obaveza njihovo prisustvo bilo je vremenski skraćeno, što je članove Komisije spriječilo da otvore sva ključna pitanja, a veći broj članova Komisije bio je spriječen tog dana prisustvovati saslušanju.

Upravo zato Komisija se odlučila proširiti saslušanje i pozvati i Džermina Pašića, kao osobu koja je neposredno rukovodila predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Stoga je Kajganićev dopis još više iznenadio većinu članova Komisije.

Komisija će ustrajati na saslušanju Pašića

Ovaj manevar dobija dodatnu težinu kada se sagleda širi kontekst odnosa unutar Tužilaštva BiH.

Naime, Kajganić je nedavno smijenio Pašića s pozicije šefa Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju i prebacio ga u odjel za ratne zločine, o čemu je Raport detaljno pisao.

Iako je kasnije tvrdio da nije riječ o smjeni nego o preraspodjeli s ciljem jačanja tog segmenta, taj potez je izazvao brojne reakcije.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je Pašić prijavio Kajganića i tužiteljicu Vedranu Mijović zbog postupanja u predmetu koji se odnosi na sumnje u napad na ustavni poredak BiH. U tom predmetu bili su obuhvaćeni Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković, a istraga je na kraju obustavljena odlukom Mijović.

U takvim okolnostima, insistiranje da se izbjegne javno saslušanje Pašića i da se umjesto toga ponudi sastanak sa Furtulom dodatno pojačava sumnje da se pokušava kontrolisati tok informacija koje bi mogle izaći u javnost.

Posebno zabrinjava činjenica da se u zvaničnom dopisu ime Džermina Pašića uopšte ne spominje, iako je upravo on centralna figura koju Komisija želi saslušati.

Ako se tome doda i činjenica da je ovo drugi put da Tužilaštvo BiH izbjegava direktno suočavanje rukovodstva s Komisijom, prvo slanjem nižerangiranih predstavnika, a sada pokušajem zamjene pozvanog svjedoka, postaje jasno da Kajganić ciljano izbjegava javna saslušanja pred Komisijom čiji je posao pozivati i propitivati nadležne iz bilo koje institucije, a toga nije niti može biti pošteđeno ni Tužilaštvo BiH ni bilo koji nosilac pravosudne funkcije, uključujući i Kajganića.

Zbog toga predstojeće saslušanje, nakon svega, predstavlja test ne samo za Komisiju, već i za spremnost pravosudnih institucija da odgovore na pitanja koja očigledno neko pokušava izbjeći.

Jer hronologija događaja u ovom slučaju ne ostavlja mnogo prostora za drugačija tumačenja.

Sve više se, naime, čini da pitanje više nije samo šta bi tužitelj Džermin Pašić mogao reći, nego zašto se čini sve da to ne kaže javno.

Sudeći prema dosadašnjem transparentnom i učinkovitom radu Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH, Pašić će se, sviđalo se to Kajganiću ili ne, pojaviti na javnom saslušanju.