Poznato je da Rusi, osim vojne, vode i vrlo agresivnu kampanju dezinformiranja, no u estonskom gradu Narvi, tik uz granicu s Rusijom, stvari su otišle dalje nego igdje drugdje. Naime, internetom se proširila vijest da se grad Narva, inače treći po veličini u Estoniji, sprema odvojiti od matične države i oformiti pro-rusku Narodnu republiku Narvu.

Posljednjih tjedana čitav niz anonimnih profila na društvenim mrežama objavljuje memove na ruskom jeziku i proglašava odvajanje Narve i okruga Ida-Viru od Estonije, nazivajući to ‘ruskom zemljom‘. No, problem je u tome što ništa od toga nije istina.

Gradonačelnica Narve Katri Raik već pomalo gubi živce objašnjavajući kako se radi o lažima. ‘To je potpuno lažna priča, potpuna glupost‘, kaže vidno frustrirana Raik za Politico. ‘Ljutim se na sve koji su od ovoga napravili veliku stvar i kažem im: Sad sam ja zaglavila s tim problemom, a ne vi.‘

Te silne objave neodoljivo podsjećaju na dezinformacijsku kampanju koja je prethodila ruskom napadu na Krim i, kasnije, istočnu Ukrajinu, što je već alarmiralo zapadnu javnost koja se boji da bi preko Narve Putin mogao testirati spremnost NATO saveza da djeluje na svojoj istočnoj granici.

No Raik na to gleda drugačije i kaže kako se radi o šačici ruskih trolova koji na ovaj način žele destabilizirati zemlju i gurnuti svoj narativ u mainstream, što na koncu ima implikacije i na stvarni život s kojima se, onda, mora boriti sama gradonačelnica.

‘Je li Narva sljedeća?‘

Nije teško vidjeti zašto su upravo Narvu odabrali kao metu. Smještena na sjeveroistočnoj granici Estonije, od Rusije je dijeli tek rijeka široka oko 100 metara, a bliža je Sankt Peterburgu nego glavnom gradu Tallinnu. Čak 98% od 50.000 stanovnika govori ruski. Više od trećine ima ruske putovnice, a velik dio su umirovljenici koji se s nostalgijom prisjećaju sovjetskog vremena, kada je ta regija bila industrijska sila.

Grad je već koketirao s odcjepljenjem. Godine 1993., tri godine nakon proglašenja estonske neovisnosti, gradsko vijeće organiziralo je referendum o autonomiji. Od onih koji su izašli, 97% glasalo je ‘za‘. No, estonski Vrhovni sud proglasio je rezultat nezakonitim, a Moskva nije reagirala jer je tada bila zabavljena vlastitim problemima. Tako je Narva ostala dio Estonije, a danas je i dio EU-a i NATO-a.‘

Ta povijest Narve ponovno je isplivala na površinu nakon ruske aneksije Krima 2014. Tada su novinari dolazili s istim pitanjem: ‘Je li Narva sljedeća?‘

‘Morala sam im objašnjavati da kod nas nema ‘malih zelenih ljudi‘‘, rekla je Raik, misleći pritom na ruske vojnike bez oznaka u Ukrajini. U lipnju 2022. Vladimir Putin dolio je ulje na vatru, hvaleći Petra Velikog i poručivši: ‘Čini se da je i nama palo na pamet da (ovaj prostor) povratimo i ojačamo.‘

U veljači ove godine, čak je i njemački politolog Carlo Masala na 120 stranica knjige pod nazivom ‘If Russia Wins‘ (u slobodnom prijevodu ‘Što ako Rusija pobijedi‘) predstavio za Europljane uznemirujući scenarij u kojem Rusija pobjeđuje u ratu s Europom, odnosno NATO savezom, s time da je prvi grad kojeg napada upravo Narva.

NATO neće doći‘

Estonska web stranica Protastop, koja se bavi razotkrivanjem propagande, na TikToku, Telegramu i Vkontakteu (ruskoj verziji Facebooka) otkrila je online kampanju grupe trolova u kojoj zagovaraju odcjepljenje Narve. Grupa je osmislila zastavu, himnu pa čak i raspored kako će teći napad: buđenje u 6, doručak u 8, ‘napad‘ u 9, a navečer koncert i vatromet.

Sadržaj koji objavljuje je često bio bizaran – sve je puno životinja i memova. U jednoj objavi prikazan je pas s baltičkim zastavama i natpisom: ‘NATO neće doći.‘ No, Protastop upozorava da se iza šaljivih objava krije poruka koja ‘normalizira retoriku o secesiji i separatizmu‘.

Kasnije se pokazalo da spomenuta informacijska akcija i nije bila nešto posebno uspješna jer ju je pratilo tek 60 ljudi. Estonski premijer Kristen Michal nazvao ju je ‘ruskom operacijom za sijanje razdora‘, a ministar Margus Tsahkna poručio je ‘Ostanite smireni i informirani.‘

Zasad, estonska sigurnosna služba ne vidi jasnu vezu te online akcije s Kremljom već kažu da je riječ je o marginalnoj skupini: ‘To je kampanja virtualne stvarnosti… ljudi koji žele izgledati važni.‘

‘Demokracija završava ovdje‘

Narva se danas brendira kao mjesto ‘gdje počinje Europa‘. ‘Demokracija završava ovdje, Rusija počinje tamo‘, kaže čuvar granice Erik Liiva pokazujući most između dviju zemalja.

Most je zatvoren za vozila i osiguran protutenkovskim preprekama. Dnevno ga prijeđe oko 1.600 ljudi – deset puta manje nego prije rata.Kontrole su stroge: pregledava se svaka torba kako bi se spriječilo kršenje sankcija.

Nekad je bilo drukčije. Estonski i ruski graničari surađivali su, čak i zajedno patrolirali. No 2024. Rusija je uklonila granične oznake iz rijeke – bez objašnjenja. Na pitanje o dezinformacijskoj kampanji, Liiva odmahuje: ‘Rusija oduvijek pokušava utjecati na nas… za mene je ovo običan četvrtak.‘

Za većinu stanovnika Narve najveći strah nije invazija, već da će biti označeni kao ‘proruska‘ regija. Nakon napada na Ukrajinu, Estonija je zabranila ruske TV kanale, uklonila sovjetske spomenike i odlučila ukinuti ruske škole do 2030. Građani izvan EU-a više ne mogu glasati na lokalnim izborima.

Rusija te mjere naziva ‘rusofobnima‘. A stanovnici samo žele mirno živjeti i često ne žele birati stranu. ‘Godinama smo živjeli bez problema‘, kaže umirovljenica Svetlana. ‘Sve je bilo dobro. Nije bilo diskriminacije.‘ Njezin suprug dodaje: ‘Nema nikakve prijetnje, Rusija nije prijetnja.‘

Ipak, iako ima rusko državljanstvo, ne želi živjeti u Rusiji: ‘Mi tamo ne pripadamo… Mi smo samo Estonci koji govore ruski. Živjet ću ovdje do smrti. Ovo je moje mjesto… ali brinem za budućnost svoje djece.‘

Jesu li mediji proširili propagandu?

Cijela priča izazvala je raspravu u Estoniji: jesu li mediji zapravo proširili propagandu? Sama grupa online trolova zahvalila je političarima na ‘besplatnoj reklami‘ i prikupila nove pratitelje kad se o svemu ovome počelo govoriti. Obavještajne službe upozoravaju da ovakve kampanje odvlače pažnju od stvarnih prijetnji i da ih treba tretirati kao spam. No, obavještajni analitičar Marek Kohv kaže: ‘Iz ruske perspektive, ovo je veliki uspjeh.‘

Ipak, odlučno odbacuje tvrdnje da je Estonija ranjiva poput Ukrajine 2014. – članica je NATO-a i EU-a i ima snažnu granicu. U međuvremenu, Estoniju muče drugi, stvarni problemi: sigurnost i cijene energije koje su se utrostručile u posljednje dvije godine.

Gradonačelnicu Narve, stoga silno nervira što se mora baviti online trolovima umjesto pravim problemima. ‘Rusija je uvijek bila dobra u propagandi‘, kaže Raik. ‘I stvarno me živcira kad ljudi to ne shvaćaju.‘

(Jutarnji list)