Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, svako malo koristi termin "legitimni predstavnici hrvatskog naroda", što je centralni stub njegove političke agende. 

Za Čovića su „legitimni predstavnici“ samo oni koje izabere većinska volja hrvatskog naroda unutar Bosne i Hercegovine, a pri tome jasno i nedvosmisleno misli na kadrove koje „blagoslovi“ HDZ BiH.

On insistira da član Predsjedništva BiH i delegati u domovima naroda moraju imati podršku „hrvatskog biračkog tijela“, a ne da budu birani glasovima drugih naroda, aludirajući na Željka Komšića.

Čović kontinuirano zagovara izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se onemogućilo "preglasavanje" Hrvata i osigurala njihova ustavna jednakopravnost na svim nivoima vlasti.

Kaže da bez legitimnog predstavljanja Hrvati gube mogućnost da odlučuju o sopstvenoj sudbini i postaju "nacionalna manjina" umjesto ravnopravnog konstitutivnog naroda.

Čović je nedavno izrazio uvjerenje da će Hrvati 2026. godine imati svog „legitimnog člana u Predsjedništvu“, predstavljajući kandidatkinju HDZ-a BiH Darijanu Filipović.

Jasno je da takva retorika dijeli Hrvate na one koji su "po mjeri HDZ-a" i one koji to nisu.

Predsjedništvo BiH predstavlja sve građane, a ne samo narode. Svaki izabrani član je legitiman ako je izabran po važećem zakonu, bez obzira na to koji narod mu je dao najviše glasova.

HDZ termin "legitiman" koristi kao sinonim za "HDZ-ov kandidat", čime se diskreditiraju Hrvati koji ne podržavaju njihovu politiku, nazivajući ih nelegitimnim.

Čović nikada ne dovodi u pitanje "legitimitet" hrvatskih predstavnika u RS-u, iako su potpredsjednik RS-a iz reda Hrvata i delegati u Vijeću naroda RS-a često izabrani isključivo glasovima srpskog biračkog tijela.

Čovićev savez sa Miloradom Dodikom smatra se ključnim razlogom za ovo izostajanje kritike. On redovno naglašava potrebu za "čuvanjem Ustava i RS-a" kao realnosti. Umjesto insistiranja na legitimitetu, on navodi da sa Dodikom "redovito stvara preduvjete" za Hrvate u tom entitetu kroz postojeće institucije.

Hrvati iz RS-a, posebno iz Posavine i Banja Luke i opozicione stranke često ga optužuju da je "žrtvovao" njihove interese zarad strateškog partnerstva sa Dodikom u borbi protiv "političkog Sarajeva".

Tako imamo i nevjerovatan slučaj Anje Ljubojević, potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske, čiji istupi ne smetaju „prvom u Hrvata“.

Anja Ljubojević predstavlja Hrvate u bh. entitetu Republika Srpska, a „srbuje“ više od Milorada Dodika.

"ČUVAJTE REPUBLIKU SRPSKU"

Ne tako davno, izjava Dragana Čovića "Čuvajte Republiku Srpsku" izazvala je kontroverze i oštre reakcije kada je izgovorena 1. februara 2022. godine tokom njegovog obraćanja na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci.

Čović je, obraćajući se poslanicima, poručio: "Vi čuvajte Republiku Srpsku. Na tome vam svi mogu samo zavidjeti, na onome što ste vi iznijeli, na onome kako vi danas gledate na svoju Republiku Srpsku, na onome kako vi danas čuvate taj svoj prostor, to je svima drugima primjer."

Mnogi su ovo shvatili kao uvredu za Hrvate koji su protjerani iz RS-a i čiji se broj u tom entitetu drastično smanjio nakon rata.

Također, Dragan Čović nikada nije fizički posjetio selo Briševo, mjesto najvećeg stradanja Hrvata u jednom danu u Bosni i Hercegovini, koje se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska. Dok redovno obilježava stratišta u Federaciji BiH, poput Grabovice ili Uzdola, posjeta Briševu kod Prijedora godinama izostaje.

Jasno je kako postoje dvostruki aršini Dragana Čovića, najvećeg poslijeratnog političkog konvertita u BiH, kada je u pitanju odnos prema hrvatskom življu u BiH.

O političkim konvertitima Draganu Čoviću i Boži Ljubiću za "Slobodnu Bosnu" ranije je govorio profesor Milivoj Bešlin.

Više pročitajte OVDJE!

Dodamo li uz to i činjenicu kako je Čović, bivši Jugoslaven koji se potpisivao ćirilicom, do rata bio na visokom položaju u vojnoj industriji bivše JNA, a danas je veliki Hrvat koji si daje za pravo brojati krvna zrnca i određivati ko može a ko ne može biti „legitiman“, sve postaje potpuno jasno.

(SB)