U nekoliko osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo jučer su zaprimljene dojave o postavljenim bombama, nakon čega su učenici evakuirani. Slična situacija zabilježena je i u Novoj Biloj, gdje je također zaprimljena dojava o bombi u školi, no KDZ pregledom utvrđeno je da je riječ o lažnoj prijavi. Dojave o eksplozivnim napravama zaprimljene su i u dva sarajevska trgovačka centra, a pregledi su okončani bez pronalaska opasnosti. Policija je potvrdila da se radi o kaznenom djelu lažnog prijavljivanja te nastavlja s istragom.

Koliko su ovakve prijetnje opasne, kako izgleda procedura provjere i ko najčešće stoji iza lažnih dojava, za N1 je govorio profesor kriminalistike Adnanom Pirićem sa Sveučilišta u Vitezu.

Ozbiljna prijetnja

„Svaka dojava se shvata kao ozbiljna prijetnja i takva ostaje dok se ne pokaže suprotno. Potrebno je što prije evakuirati učenike iz škole, polako i smireno. Nakon toga počinju KDZ pregledi koji mogu trajati satima. Sve to u datom trenutku parališe institucije sistema. Svaka takva informacija parališe sistem“, ističe Pirić.

Dodaje kako svaka KDZ provjera zahtijeva značajne resurse.

„Svaki pregled košta ljudstvo, opremu i vrijeme. Tu su i psihološki efekti kod djece i roditelja. U svakom slučaju destabilizira se svakodnevni život i opterećuje sistem, posebno kada su u pitanju djeca“, naglašava.

Posebno ističe i problem identifikacije počinilaca.

„Počinioci često koriste lažne naloge, zbog čega istraga zahtijeva međunarodnu saradnju. Identifikacija je otežana, ali nije nemoguća. Uostalom, nikada nije postojalo društvo bez kriminaliteta“, kaže Pirić.

Tri tipične kategorije

Govoreći o tome ko najčešće stoji iza ovakvih prijava, navodi da postoje tri tipične kategorije.

„To mogu biti maloljetnici koji žele izbjeći školske obaveze, šaliti se ili se dokazati pred vršnjacima. S druge strane, imamo pojedince koji iz sebi poznatih razloga žele izazvati paniku, uključujući osobe s psihološkim problemima, ali i one koji svjesno šire paniku. To je svjesno izazivanje društvene destabilizacije. Treća grupa može biti organizovana i politički motivisana, ali se to vrlo rijetko dešava. Svima je zajednički cilj, širenje i izazivanje panike. U svakom slučaju, riječ je o ozbiljnom sigurnosnom fenomenu“, pojašnjava.

Ukazuje i na određene obrasce u pojavljivanju ovakvih dojava.

„Postoje vremenski obrasci – često se javljaju u periodima kada se zaključuju ocjene, tokom radnih dana, a rijetko vikendom. Talas jednih incidenata može pokrenuti nove“, navodi Pirić.

Naglašava i da zakon jasno definiše sankcije za ovakva djela.

„Postoje jasne pravne kvalifikacije, a kazne mogu biti novčane ili zatvorske“, ističe.

Pažanja i panika

Govoreći o motivima, Pirić kaže da počinioci često žele izazvati pažnju i paniku.

„Panika može dovesti do stampeda i dodatnih povreda. Smirenost omogućava bržu evakuaciju, lakše KDZ preglede i olakšava identifikaciju počinitelja. Institucije imaju svoje protokole i vrlo je važno odmah pozvati policiju. Nastavni proces treba zaštititi, ali sigurnost djece i osoblja uvijek je na prvom mjestu“, naglašava.

Kao jedno od mogućih rješenja vidi edukaciju, posebno među mladima.

„Rješenje vidim u edukaciji djece, kako bi razumjela koliko je ovo ozbiljan društveni fenomen. Obrazovne institucije trebaju se pridržavati propisanih protokola, a jednako je važno održavati mir u objektima u ovakvim situacijama“, zaključuje Pirić.