Deset godina nakon referenduma o Brexitu, podrška ponovnom pridruživanju Evropskoj uniji među britanskim glasačima raste, pri čemu tu opciju podržava više od polovine ispitanika. Istraživanje pokazuje i da više od 80 posto pristalica Laburističke stranke, Liberalnih demokrata i Zelenih želi potpuni povratak u članstvo EU, a ne samo na jedinstveno tržište, piše The Guardian.

Laburistički pristup na iskušenju

Stručnjaci upozoravaju da suzdržani pristup laburista odnosima s EU rizikuje gubitak podrške kako među progresivnim glasačima, tako i u tradicionalnim radničkim izbornim jedinicama poznatim kao "crveni zid" (red wall). Iako tri od pet glasača (61 posto) podržava trenutni pristup vlade, istraživanje koje je provela organizacija Best for Britain pokazuje da ga "snažno" podržava tek 19 posto.

Potpuni povratak u EU podržalo je 53 posto svih glasača. Među pristalicama laburista ta podrška iznosi 83 posto, kod Liberalnih demokrata 84 posto, a kod Zelenih 82 posto. Zanimljivo je da je tu politiku podržalo i četiri od deset pristalica Konzervativne stranke te jedan od pet glasača stranke Reform.

"Smatramo da polovična rješenja nose inherentan rizik", izjavio je Tom Brufatto, direktor za politiku i istraživanja u organizaciji Best for Britain, koja analizira opcije za buduće odnose s EU.

Šest mogućih scenarija

Organizacija je testirala šest scenarija:

1. Nastavak trenutne, neambiciozne laburističke politike.

2. Zadržavanje sporazuma Borisa Johnsona.

3. Daljnje udaljavanje od EU.

4. Pridruživanje carinskoj uniji.

5. Ulazak na jedinstveno tržište.

6. Potpuni povratak u članstvo.

Ponovno pridruživanje carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu, čemu se Laburistička stranka oštro protivi, predstavljalo bi politički izazov jer bi ponovo otvorilo stare podjele. "To bi zahtijevalo duboku raspravu o suverenitetu, jer bi značilo prepuštanje regulacije velikog dijela naše ekonomije. Nijedna stranka ne bi mogla pridobiti javnost tokom tako dugotrajnih pregovora", rekao je Brufatto.

To bi također značilo da bi teret preuzimanja pravila EU svakodnevno rastao. Trenutna politika laburista je usklađivanje s jedinstvenim tržištem bez formalnog pridruživanja, što znači da Ujedinjeno Kraljevstvo nema uticaja na oblikovanje tih propisa.

Posljedice regulatornog razilaženja

Pokušaj laburista da smanje trgovinske prepreke za izvoz poljoprivrednih proizvoda kroz sanitarni i fitosanitarni (SPS) sporazum daje uvid u to šta znači preuzimanje pravila. Od Brexita 2020. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo se razišlo od EU u 76 pravila i propisa relevantnih samo za pregovore o SPS sporazumu.

Na predstavljanju istraživanja u Westminsteru, stručnjak za javno mnijenje John Curtice kritikovao je efikasnost laburističke "strategije šutnje" o Brexitu. Ustvrdio je da bi se politička računica morala promijeniti jer bi gubitak liberalne glasačke baze zbog Brexita mogao biti štetniji od gubitka glasača u korist pro-Brexit stranaka. "Laburisti su od Reforma izgubili otprilike jednog od deset glasača, ali su od Liberalnih demokrata i Zelenih izgubili jednog od četiri", rekao je.

Kinnock: Jednog dana ćemo se vratiti

Bivši lider laburista Neil Kinnock izjavio je kako je Brexit nanio ogromnu štetu Ujedinjenom Kraljevstvu te vjeruje da će Laburistička stranka jednog dana voditi kampanju za ponovno pridruživanje, iako nije precizirao kada. "Sada imam 84 godine i vjerovatno to neću doživjeti, ali ljudi će s vremenom shvatiti da je povratak u članstvo u njihovom najboljem interesu", rekao je.

Neodrživa politika

Anand Menon, direktor organizacije UK in a Changing Europe, rekao je da stav laburista otkriva protivrječnosti u njihovoj viziji. "S ekonomskog stajališta, mislim da to nije održivo za vladu čija ministrica finansija sada govori da je Brexit koštao ekonomiju 8 posto BDP-a, što je najviša procjena, nasuprot 'resetovanju' koje donosi rast od samo 1 posto", kazao je Menon.

Dodao je da se laburisti sada suočavaju s pritiskom rivala da djeluju brže i odlučnije, ali njihova strategija usklađivanja standarda sektor po sektor znači da će Ujedinjeno Kraljevstvo sve više postajati samo puki primalac pravila. To, prema njemu, zahtijeva stalnu političku pažnju i administrativni napor kako bi se osiguralo da se "razilaženje ne dogodi slučajno".

"S čisto administrativne strane, situacija u kojoj se sada nalazimo vrlo je nezgodna", zaključio je Menon.