Glavni grad Bosne i Hercegovine suočava se s hroničnim nedostatkom parking prostora, zbog čega cijene garaža dostižu astronomske iznose. Dok broj automobila vrtoglavo raste, infrastruktura stagnira, ostavljajući građane u bezizlaznoj situaciji između skupog zakupa i svakodnevnog rizika od oštećenja vozila na ulici.

Admir Operta stoji ispred svoje garaže s osmijehom, držeći telefon na uhu. Ponovo zove policiju. "Neko je opet parkirao ispred mog ulaza. Jedva mogu izaći, molim vas dođite", kaže Operta. Ovaj pravnik, uposlen kao državni službenik u jednom od ministarstava, stanuje na Grbavici, u jednom od najgušće naseljenih naselja u centru Sarajeva. Svoj SUV italijanske srednje klase parkira u garaži ispod zgrade popularno nazvane Šoping, tipičnog socijalističkog stambenog bloka koji dominira tim dijelom grada. Problem nepropisnog parkiranja ovdje je svakodnevica jer je broj automobila davno nadmašio broj dostupnih mjesta, izvijestio je njemački medij MDR.

Pronalaženje parking mjesta u uskim ulicama Sarajeva često je pravo čudo.
Izvor fotografije: IMAGO / Pond5 Images

Skupa cijena duševnog mira

Garaža je mračna i uska, građena u vrijeme kada su ulicama Sarajeva dominirali Fićo i Yugo. Admirov automobil jedva staje unutra. Da bi ga parkirao, mora sklopiti retrovizore, izaći vani, provjeriti razmak, pa se vratiti za volan. Ipak, on se smatra sretnim. Mjesečni zakup plaća 70 KM, što je tek oko 35 eura. To je zanemariva cifra u poređenju sa cijenama u samom centru grada, gdje stanovnici moraju izdvojiti i do 250 eura mjesečno. Operta ističe da taj iznos gotovo dostiže cijenu mjesečnog najma dvosobnog stana na periferiji.

Oni koji nemaju garažu suočavaju se sa još većim troškovima. Ogrebotine na vratima, ulubljeni branici i vozači koji pobjegnu s mjesta nesreće uobičajena su pojava u Sarajevu. Upravo zato se Operta odlučio za zakup. Garažu ne koristi zbog komfora, već isključivo zbog vlastitog mira. Na posao obično ide pješke ili službenim vozilom, pa privatni automobil izvozi tek jednom sedmično.

Sarajevo se nalazi u kotlinskoj dolini – stambene zgrade i infrastruktura zbijeni su na malom prostoru, što dodatno pogoršava problem parkiranja.
Izvor fotografije: IMAGO/Wirestock

Previše automobila u uskoj kotlini

Sarajevo voli automobile, ali automobili u ovom gradu nemaju dom. Grad je smješten u uskoj kotlini okruženoj sa sedam planina, što ostavlja vrlo malo prostora za širenje. Starije četvrti građene su na padinama brda, sa uskim ulicama predviđenim za konje i pješake. Ni u novije vrijeme garaže se nisu gradile tempom koji prati potrebe stanovništva. Prostora jednostavno nema.

Dok grad raste u visinu kroz nove stambene blokove i tržne centre, broj vozila raste još brže. Podaci pokazuju da je između 2013. i 2021. godine broj stanovnika u Kantonu Sarajevo porastao za svega 1,5%, dok je broj registrovanih vozila skočio za nevjerovatnih 60,7%. Javni prevoz još uvijek ne nudi adekvatnu alternativu, iako su rekonstrukcije u toku. Trenutno, svako ko može, koristi automobil. U domaćinstvima sa tri punoljetne osobe često se nalaze dva ili čak tri vozila.

Čak i za stare garaže, u koje se moderni automobili jedva mogu smjestiti, u Sarajevu se naplaćuju vrtoglave cijene.
Autor fotografije: Mirella Sidro/MDR

Vrtoglave cijene nekretnina za vozila

Nedostatak parkinga stvorio je tržište na kojem vlasnici garaža važe za bogataše. Cijene prodaje su frapantne. Na Ilidži, na zapadnom rubu grada, garaža košta između 25.000 i 50.000 KM. U Starom Gradu cijene se kreću od 40.000 do 60.000 KM, pod uslovom da se uopšte pojavi prodavac. U modernom centru grada, cijene počinju od 60.000 KM i nerijetko dostižu vrtoglavih 150.000 KM.

Poređenja radi, stari dvosobni stan na Ilidži može se kupiti za oko 140.000 KM. To znači da obična garaža sa četiri betonska zida i metalnim vratima u centru grada košta skoro kao pola stana ili čak cijeli stan na periferiji. Šerif Derviškadić, samostalni agent za nekretnine, napominje da su od pandemije koronavirusa cijene skočile za 50%. On tvrdi da je parking prostor postao zasebno i vrlo unosno tržište.

Mnogi parkingi u Sarajevu su u privatnom vlasništvu – parkirna mjesta se moraju iznajmiti po visokoj cijeni.
Izvor fotografije: IMAGO/Pixsell

Sistemski problemi i korupcija

Derviškadić naglašava da je ključni problem u infrastrukturi. Novi stambeni objekti niču, ali se o parkingu rijetko razmišlja na pravi način. Investitori često svjesno odvajaju parking mjesta kako bi ih dodatno unovčili. Prema njegovim riječima, sistem je postavljen tako da profitira graditelj, a ne kupac, jer ne postoji zakon koji bi obavezao investitore da uz nove stanove obavezno grade i pripadajuće garaže.

Samir Avdić, zastupnik SDP-a BiH (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine) u Gradskom vijeću Sarajeva, smatra da je problem duboko ukorijenjen u sistemu. Zemljište oko novih zgrada pripada investitorima koji zatim postavljaju rampe i naplaćuju visoke naknade. O tome koliko je parking unosan biznis govori i veliki korupcijski skandal. Ibrahim Hadžibajrić, bivši načelnik općine Stari Grad, optužen je da je od 2017. do 2020. godine bez konkursa dodijelio pet javnih parkinga svojim prijateljima. Tužilaštvo je 2024. godine podiglo optužnicu za organizovani kriminal i pranje novca.

Gradski transportni sistem u Sarajevu ne može da zadovolji potražnju – kao rezultat toga, mnogi ljudi su primorani da se oslanjaju na svoje automobile, što dodatno začepljuje ceste i parkinge.
Izvor fotografije: IMAGO/Depositphotos

Ipak, postoji tračak nade. Općina Stari Grad je nakon sudskih presuda vratila pod svoju kontrolu nekoliko lokacija i osnovala vlastito preduzeće za upravljanje parkinzima. Prihodi su sa prvobitnih 350.000 KM skočili na skoro 2 miliona KM godišnje. Novac koji je ranije išao privatnicima sada se sliva u budžet, a stanarima su dostupna povoljnija mjesta. Ipak, Avdić upozorava da je ovo samo izuzetak, a ne pravilo. Admir Operta je u međuvremenu uspješno parkirao svoj automobil. Izlazi iz garaže provlačeći se pored zida i zaključava vrata – što je luksuz koji većina građana u Sarajevu sebi ne može priuštiti.