Od januara, kada je u Zalužanima kod Banje Luke otvorena kancelarija Centra za borbu protiv terorizma mađarskog Ministarstva unutrašnjih poslova, njen stvarni mandat ostao je obavijen velom tajne.

Ono što je zabrinjavajuće je da ni mjesecima nakon otvaranja tog centra, državne institucije Bosne i Hercegovine, a ni javnost  nemaju informacije o tome šta se u tom centru konkretno radi, ko u njemu radi, koliko je ljudi angažovano niti kojim podacima i informacijama imaju pristup, piše Raport. 

To je faktički i zvanično potvrđeno u pisanom odgovoru na ranije zastupničko pitanje Safeta Keše (SDA) koje je utvrdilo Vijeće ministara BiH.

Niko nije obaviješten, ali ništa se i ne poduzima da se razriješe dileme

Kešo je pitao da li su nadležne institucije o otvaranju Centra službeno ili na bilo koji način obaviješteni prije, u toku ili nakon otvaranja mađarske filijale Centra u entitetu RS.

Posebno je Kešo apostrofirao da li se ovaj događaj smatra sigurnosno ili na bilo koji drugi način interesantnim, uključujući i aspekt međunarodnih odnosa.

Za eventulani izostanak informacija o ovom Centru Kešo je pitao da li se to može tumačiti kao propust nadležnih obavještajno-sigurnosnih službi, ili izostanak saradnje i koordinacije između Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova BiH na rasvjetljavanju događaja koji je kako je naveo 'uznemirio najmanje pola države, odnosno javnost u BiH?'

Također, Kešu je zanimalo da li državne nadležne institucije planiraju poduzeti bilo kakve aktivnosti u vezi sa ovim slučajem.

Međutim, odgovori koje je dobio Kešo i koje će on imati priliku komentirati na sjednici Predstavničkog doma PSBiH u srijedu, 29. aprila nisu nimalo ohrabrujući.

          Faksimil odgovora koji je dobio Kešo iz Vijeća ministra BiH 

Naime, zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, u površnom odgovoru iz kojeg evidentno 'izbija' nezainteresiranost za ovaj slučaj naveo je da Ministarstvo sigurnosti BiH nije dobilo tražene informacije od Ministarstva unutrašnjih poslova RS u vezi s Kešinim pitanjima.

Pri tome Bošnjak ne najavljuje bilo kakve konkretne dalje aktivnosti niti institucionalno postupanje u vezi sa ovim pitanjem, što dodatno ostavlja otvorenim prostor u pogledu reakcije državnog nivoa.

Otvoreno ostaje i pitanje ustavnog i institucionalnog okvira u kojem je centar uspostavljen, s obzirom na to da iz odgovora institucija BiH proizlazi da na državnom nivou ne postoji evidentiran predmet, dokument niti procedura kroz koju bi bio formalno tretiran njegov status, niti je izvršena ocjena usklađenosti kroz nadležne državne institucije.

Naime, u odgovoru se navodi i da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH izvršilo uvid u Zbirku međunarodnih ugovora, kao i arhivu i predmete na kojima je rad u toku, te je obavijestilo Ministarstvo sigurnosti da nije zaprimilo predmet koji se odnosi na 'Memorandum o razumijevanju i jačanju policijske saradnje' koji bi podrazumijevao uspostavu Centra za borbu protiv terorizma.

Memorandum nije dostavljen MVPBiH, Granična policija 'preskočena', SIPA 'nije nadležna' 

Navedeno je da od Ministarstva vanjskih poslova BiH nije zatražena ocjena usklađenosti sa vanjskopolitičkim ciljevima naše države, niti je izvršena ocjena usklađenosti sa međunarodnim ugovornim pravom u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

'Vezano za navedeno, MVP ne raspolaže tekstom Memoranduma, nije konsultovano u procesu 'pregovora' i zaključeno je da Memorandum nije ni mogao biti dostavljen u proceduru ratifikacije, jer nije postupano u skladu sa Zakonom, kako je gore navedeno.

Međunarodni ugovor koji definiše oblast borbe protiv terorizma, a kojeg je  BiH potpisala 1996. godine, je Sporazum između Vlade Republike Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Mađarske o saradnji po pitanjima borbe protiv terorizma, trgovine narkoticima i organizovanog kriminala. Ovaj ugovor je ratifikovan 2005. godine' stoji u odgovoru.

Dalje se navodi da ni Granična policija BiH, nije zaprimila zvaničnu informaciju, niti je bila obaviještena o otvaranju mađarskog Centra putem formalnih najava ili drugih službenih kanala komunikacije, ni prije, ni u toku, niti nakon otvaranja navedene filijale.

U odgovoru stoji da ni Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) nije preduzimala aktivnosti po pitanju otvaranja kancelarije Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske u Banjoj Luci,' budući da nije nadležna za pitanja koja se tiču otvaranja međunarodnih predstavništava u BiH'.

Podsjećamo, vlasti u RS, pri otvaranju jednog stranog centra na dijelu teritorije BiH pozvale su se na memorandum o saradnji sa mađarskom antiterorističkom jedinicom TEK, ali bez jasnog pojašnjenja njegovog pravnog i institucionalnog dometa na nivou države Bosne i Hercegovine.

Hoće li nakon odlaska Orbana, Centar biti zatvoren?

Tako, i pored formalnih objašnjenja o razmjeni informacija i obuci, ostaje činjenica da o djelovanju centra, otvorenog u kontekstu bliske političke saradnje vlasti u RS i vlade mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je nakon izbora pretrpio politički poraz i u narednom periodu bi moglo doći do promjene vlasti u Mađarskoj, ključne institucije države nemaju informacije o ovom centru niti najavljuju konkretne korake.

U tom kontekstu ostaje i otvoreno, hipotetičko pitanje, da li će  kada uskoro dođe do promjene vlasti u Mađarskoj i odlaska dosadašnje političke strukture koja je gradila bliske odnose sa vlastima u RS i ovaj centar biti doveden u pitanje, pa čak i rasformiran ili redefinisan u okviru novih političkih i sigurnosnih prioriteta Budimpešte?

No, za takvo nešto inicijativu bi morale pokrenuti vlasti BiH, koje su sudeći po odgovoru koji je dobio zastupnik Kešo očigledno nezainteresirane za ovo pitanje.