Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako je zajedništvo Hrvata iz Hrvatske i BiH bilo presudno za odbranu u Domovinskome ratu o čemu svjedoči zaustavljanje kolone tenkova u Hercegovini s kojima je JNA prije 35 godina planirala u Dalmaciji presjeći Hrvatsku na dva dijela.

U mjestu Pologu, između Mostara i Širokog Brijega, obilježena je 35. obljetnica događaja u kojem su tenkovsku kolonu Jugoslavenske narodne armije 7. maja 1991. godine blokirali građani iz Širokog Brijega, Mostara i susjednih hercegovačkih općina.

Čović je rekao je da je 7. maja pokazao da Hrvati mogu odgovoriti na najveće izazove koji stoje pred njima.

“Najbolji oblik zajedništva smo upravo pokazali tih svibanjskih dana. Mi vrlo jasno moramo kazati da je ovo naša domovina, da se ne odričemo ni jednog pedlja, jer upravo tada tog 7. svibnja i tih dana izloženo je prije svega bilo sve hrvatsko”, rekao je Čović.

Po njegovim riječima, Hrvati u BiH se još uvijek bore za svoju slobodu i uspostavu jednakopravnosti.

“Naš cilj mora biti i dalje gotovo identičan – ustavna jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda s drugim narodima u Bosni i Hercegovini”, dodao je.

No, "Slobodna Bosna" otkriva gdje je bio i šta je radio Dragan Čović tog 7. maja 1991. godine.

Naime, Jadran Topić je 8. aprila od Mate Bobana dobio zapovijed da je predsjednik HVO-a Grada Mostara, dok je Petar Zelenika dobio zapovijed da je ratni zapovjednik 10. aprila.

Isto to učinio je 29. aprila 1992. Alija Izetbegović povjeravajući odbranu predsjedniku HVO-a i zapovjedniku Mostara.

O tim je danima govorio Petar Zelenika, ratni zapovjednik HVO-a.

Na pitanje je li i JNA imala ubačene elemente u redovima HVO-a, Zelenika odgovara:

"To je bilo tako. Kakvih je tu bilo akcija otkrivanja, to bi bilo za posebnu priču. Za pisati romane. Imali smo ljudi i u MUP-u, u državnoj sigurnosti koji su nam davali informacije. Viktora Stojkića sam predložio za načelnika Policijske stanice. Do početka rata je odigrao važnu ulogu u pregovorima. Od dolaska rezervista bilo je to jako teško vrijeme. S puno incidenata. Bilo je tu i drugih ljudi koji su nam pomagali financijski. Posebnu ulogu odigrali su naši iseljenici iz Njemačke koji su organizirali i kupili sustav veze Kenwood po koju su išli Jadran Topić i Rade Bošnjak upravo kada rezervisti stižu. A Vlado Čuljak je osposobio prvi sustav veze u svim mjesnim ograncima, promijenio frekvenciju, tako da smo već prve noći imali svoju vezu.

Važnu potporu dao nam je Neven Tomić, koji je bio angažiran u gradskim vlastima. Jadranko Prlić je iz New Yorka stigao 7. travnja 1992. godine preko Beograda, a tada je bio predsjednik Izvršnog vijeća. Nakon toga je autobusom stigao s igračima Veleža u Nevesinje te se prebacio do Mostara. Veliku ulogu je odigrao i naš glavni logističar Dinko Slezak Dika, bez kojega ne bismo brojne stvari mogli realizirati. Ustupio nam je sve svoje prostore i objekte.

Dragan Čović je iz Sokola bio s nama u kontaktu duže vrijeme, davao je informacije oko ove kompanije, planovima. Javio se 7. travnja 1992. ujutro nakon što je taj dio naselja Rodoč bio blokiran. Dobio je odoru i bio raspoređen u logistiku. Dosta nam je i drugih intelektualaca bilo od pomoći. Posebna je, međutim, bila uloga svih naših momaka u postrojbama koji su napravili najvažniji dio posla", kazao je Zelenika.

Dakle, Dragan Čović, bivši Jugoslaven i provjereni JNA kadar, u vrijeme zaustavljanja tenkovske kolone kod Pologa, još uvijek je bio direktor "Sokola", vojne kompanije Jugoslavenske narodne armije, a vojnu uniformu HVO-a zadužio je tek 7. aprila 1992. godine, gotovo godinu dana nakon zaustavljanja tenkovske kolone u Pologu, o kojoj danas tako ponosno zbori.

(SB)