Povodom Dana Zlatnih ljiljana, javnost se prisjeća onih koji su, noseći ideale slobode, stali pred neprijatelja i dokazali privrženost domovini u najtežim trenucima. O statusu i dostojanstvu branilaca u emisiji "7Plus" televizije Hayat govorili su predstavnici boračkih udruženja.

Gosti emisije bili su Aljo Bošnjaković, predsjednik Saveza Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja Federacije Bosne i Hercegovine, i Ismet Godinjak, predsjednik Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja Zlatni ljiljan i Zlatna policijska značka Kantona Sarajevo.

Društveno priznanje na marginama

Ismet Godinjak ocijenio je trenutni položaj pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine kao nezadovoljavajući. Prema njegovim riječima, društvo nije na adekvatan način prepoznalo ulogu i doprinos ovih ljudi u odbrani zemlje. On naglašava da nosioce najviših priznanja posebno pogađa nedostatak istinskog poštovanja u javnom prostoru.

"Živimo kao i svi ostali građani, ali ne u sistemu koji cijeni doprinos branilaca. Država je mogla i morala učiniti više kada je u pitanju društveno priznanje za one koji su danas često na marginama ili žive u socijalnoj potrebi. Osjećamo ogorčenje zbog aktuelnog stanja u društvu", izjavio je Godinjak.

Borba za dostojanstvo i status

Aljo Bošnjaković smatra da se država nije odužila braniocima na pravi način. Iako su u posljednjih nekoliko godina vidljivi određeni pomaci, on ističe da materijalna davanja nisu primarni problem, već osjećaj nepravde prema svim učesnicima odbrambeno-oslobodilačkog rata.

"Država se nije odužila onima koji su stali u njenu odbranu. Ne boli nas toliko materijalni aspekt, jer živimo skromno, već činjenica da se nismo borili samo za sebe. Postoji značajan prostor za izmjene zakona i poboljšanje statusa svakog učesnika rata", naglasio je Bošnjaković.

Govoreći o odgovornosti pripadnika Armije RBiH i MUP-a, Ismet Godinjak je podsjetio na presude međunarodnih sudova. Istakao je da nije utvrđeno postojanje organizovanih ratnih zločina s njihove strane, uprkos tome što su sami bili izloženi sistematskom progonu i genocidu. Zaključio je da nove generacije nemaju razloga za stid, jer u najtežim trenucima nisu pribjegavali osveti.