Ruski teretni brod za koji se sumnja da je prevozio komponente za dva nuklearna reaktora, potencijalno namijenjene Sjevernoj Koreji, potonuo je u Sredozemnom moru nakon niza neobjašnjivih eksplozija. Incident se dogodio u decembru 2024. godine u blizini španske obale, a novi detalji istrage bacaju sumnju na tajni prevoz osjetljivog vojnog tereta, piše CNN.

Misteriozno putovanje

Brod Ursa Major, poznat i pod imenom Sparta 3, potonuo je 23. decembra 2024. na oko 60 milja od španske obale. Iako je sudbina broda mjesecima bila uglavnom nepoznata, istraga CNN-a otkrila je da je incident vjerovatno povezan s osjetljivim vojnim teretom ruskog odbrambenog sektora, a moguće i sa Sjevernom Korejom.

Prema istrazi, brod je isplovio iz Rusije nedugo nakon što je sjevernokorejski vođa Kim Jong Un poslao vojsku kao podršku Moskvi u ratu protiv Ukrajine. Ursa Major je i ranije učestvovao u ruskim vojnim operacijama u Siriji te je navodno korišten za evakuaciju ruske vojne opreme.

Sumnjivi teret

Brod je 2. decembra pristao u ruskoj luci Ust-Luga, a zatim se premjestio na kontejnerski terminal u Sankt Peterburgu. U javnim brodskim zapisima kao odredište naveden je Vladivostok na ruskom Dalekom istoku. Teret je opisan kao dva velika "poklopca za šahtove", 129 praznih kontejnera i dvije velike dizalice marke Liebherr.

Međutim, španska vlada kasnije je potvrdila da je ruski kapetan istražiteljima izjavio kako brod prevozi "dijelove za dva nuklearna reaktora, slična onima kakvi se koriste u podmornicama". Kapetan je dodao da ne može potvrditi sadrži li teret nuklearno gorivo.

Vlasnik broda, državna kompanija Oboronlogistics, u oktobru 2024. objavila je da su njeni brodovi dobili dozvolu za prevoz nuklearnih materijala. Video snimak utovara navodno pokazuje kako se kontejneri smještaju u trup broda, ostavljajući prazan prostor ispod struktura koje su kasnije identifikovane kao "poklopci za šahtove".

Hronologija potonuća

Ursa Major plovio je uz evropsku atlantsku obalu pod nadzorom portugalskih pomorskih snaga. Portugalska mornarica izvijestila je da su teretni brod tokom dijela putovanja pratila dva ruska ratna broda, Ivan Gren i Aleksandr Otrakovsky.

Nakon što su portugalske snage 22. decembra prekinule praćenje, Ursa Major je dramatično usporio u španskim vodama. Španske spasilačke službe kontaktirale su posadu, koja je isprva odgovorila da nema nikakve opasnosti.

Otprilike 24 sata kasnije, brod je naglo promijenio smjer i poslao poziv u pomoć nakon tri eksplozije na desnom boku u blizini mašinske prostorije. U eksplozijama su poginula dva člana posade.

Spasilačka akcija

Preostalih 14 članova posade evakuisano je čamcem za spasavanje, a spasio ih je španski spasilački brod. Video zapisi pokazuju da se brod nakon prvih eksplozija snažno nagnuo, ali je i dalje plutao. Španski spasilački timovi ukrcali su se na brod u potrazi za preživjelima.

Zatekli su zapečaćenu mašinsku prostoriju i pregledali kontejnere u kojima su navodno pronašli smeće, ribarske mreže i raznu opremu. Izvor upoznat s istragom rekao je za CNN da se brod isprva činio stabilnim i da nije izgledalo kao da će odmah potonuti.

Ipak, kasnije te večeri dogodile su se dodatne eksplozije u blizini broda, i to nakon što je ruski ratni brod Ivan Gren naredio obližnjim plovilima da se udalje. Španska nacionalna seizmička mreža zabilježila je u to vrijeme četiri seizmička signala, čiji obrasci, prema riječima zvaničnika, podsjećaju na podvodne eksplozije ili udare. Do kasno navečer, Ursa Major je potonuo.

Ruski kapetan, identifikovan kao Igor Anisimov, kasnije je istražiteljima rekao kako vjeruje da je konačno odredište broda možda trebala biti sjevernokorejska luka Rason.

Američki "nuklearni njuškalo"

Španski istražitelji postavili su pitanje zašto bi brod išao dugim pomorskim putem prevozeći samo dizalice, prazne kontejnere i veliki neidentifikovani teret, s obzirom na to da Rusija ima razgranatu željezničku mrežu koja povezuje zapad i istok zemlje.

Pretpostavlja se da su dizalice bile namijenjene za istovar osjetljivog tereta na odredištu. Incident je privukao dodatnu pažnju zbog neobične vojne aktivnosti oko mjesta olupine.

Prema javno dostupnim podacima o letovima, američki avioni WC135-R, koji se koriste za otkrivanje radioaktivne kontaminacije, dva puta su nadlijetali područje olupine nakon potonuća. Portparol 55. krila američkih zračnih snaga potvrdio je da misija tih aviona uključuje "prikupljanje i analizu nuklearnih ostataka", ali je odbio komentarisati konkretne operacije.

Španska vlada je izjavila da se olupina nalazi na dubini od otprilike 2.500 metara te da bi izvlačenje brodskog snimača podataka predstavljalo značajan tehnički rizik. Španske vlasti nisu zabilježile dokaze o radioaktivnoj kontaminaciji duž južne obale zemlje.