U svom posljednjem ratu protiv Irana, Izrael je pokazao da je sposoban odbiti ogromnu većinu od stotina balističkih projektila i dronova koje je na njega lansirala Islamska Republika. Međutim, zaštita od digitalnog arsenala Teherana pokazala se znatno težom, piše Timesofisrael.

Dok su SAD i Izrael navodno koristili vještačku inteligenciju (AI) na neviđene načine za navođenje zračnih udara i pomoć u identifikaciji ciljeva tokom sukoba, Iran je pronašao široku primjenu za generativnu vještačku inteligenciju na drugom frontu: u borbi za srca i umove.

Koristeći zapadne trendove i kulturološke reference, fotografije i videozapisi generisani vještačkom inteligencijom – koji ponižavaju izraelske i američke lidere, veličaju iranske vojne sposobnosti i ističu otpornost Islamske Republike – sakupili su preko milijardu pregleda na mreži. Na taj način uspješno siju narative koje Teheran gura među povodljive Amerikance i druge narode.

Pojačan paralelnim valom AI "deepfake" snimaka koji prikazuju obmanjujući sadržaj o ratu, ovaj sadržaj prepun memova — od kojih veliki dio koristi antizraelsko raspoloženje i antisemitske trope — predstavlja sve veći izazov za Izrael dok traži međunarodni legitimitet i podršku za svoje vojne akcije protiv Irana.

"Publika koja nije upoznata sa sukobom, posebno mlađa publika, mnogo je ranjivija i izloženija ovoj vrsti sadržaja", rekao je Daniel Haberfeld, suvoditelj deska za sajber-terorizam na Međunarodnom institutu za borbu protiv terorizma Univerziteta Reichman, upozoravajući da ovaj trend predstavlja "veliku prijetnju" za prenošenje poruke Izraela.

Stručnjaci kažu da iransko majstorstvo u onome što su neki mediji nazvali "slopaganda" (šund-propaganda) ima potencijal da redefiniše informacioni rat u svijetu u kojem je istinu sve teže razaznati. U intervjuu koji je emitovan u nedjelju, premijer Benjamin Netanyahu priznao je da je to arena u kojoj Izrael zaostaje.

"Izrael je pod opsadom na medijskom frontu, na propagandnom frontu, i nismo prošli dobro u propagandnom ratu", rekao je za CBS.

Njegovi komentari uslijedili su sedmicu nakon što je američki predsjednik Donald Trump priznao da je Iran, iako vojno slomljen, "prilično dobar u propagandi".

Na pitanje o tome kako Izrael odgovara na iranski viralni AI sadržaj usred rata, Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da radi "u neviđenim razmjerima u borbi za javnu percepciju", ali je odbilo govoriti konkretno o iranskim online aktivnostima.

Mržnja na pogon Lego kockica

Neki od najviralnijih sadržaja koji dolaze iz Irana bila je serija animacija na temu Lego kockica kreiranih pomoću AI, u kojima glavnu ulogu ima Trump, a fokusiraju se na navodnu kontrolu Izraela nad Amerikom i posljedice napada na Iran.

Videozapisi — od kojih su mnoge na mreži podijelili iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) i iranske ambasade širom svijeta — uglavnom imaju formu kratkih pjesama u rap stilu, s tekstovima i slikama koje podsjećaju na stvarne ratne vijesti, kao i na teorije zavjere i antisemitske trope.

Jedan od najviralnijih, kojeg su iranski državni mediji podijelili bez jasnog navođenja autora, prikazuje isječke Trumpa kako mijenja slogan "Amerika na prvom mjestu" (America First) sa ultraortodoksnim rabinima u zamjenu za novac i kako se zajedno s Netanyahuom klanja biblijskom hananskom idolu Baalu. I tekst pjesme i vizualni prikazi puni su referenci na optužbe za seksualno zlostavljanje djece povezane sa skandalom Jeffreyja Epsteina.

Preko video isječaka, AI glas pjeva rep tekst: "Učinite Izrael ponovo velikim. Vašom vladom upravljaju pedofili. Naredili su vam da umrete za Izrael. Lagali su vas sve."

Ove reference se oslanjaju na neke od najstarijih antisemitskih tropa, kao što su Jevreji kao marionetari koji kupuju političku lojalnost od nežidovskih vladara, te srednjovjekovnu krvnu klevetu koja optužuje Jevreje da ubijaju nežidovsku djecu kako bi uzimali njihovu krv za ritualne svrhe.

"Lego videozapisi su jasno usmjereni na američku publiku koja je protiv Trumpa i protiv rata, jer uveliko uključuju teme povezane s američkom unutrašnjom politikom", rekla je Holly Dagres, viša saradnica u Washingtonskom institutu.

Ona je napomenula da nalozi iranskih ambasada u nekim zemljama koji dijele video "imaju tendenciju da naglašavaju teme kolonijalizma i antiimperijalizma, što su poruke koje snažnije odjekuju kod publike na Globalnom jugu".

Generacija Z iza ekrana

Lego trend je uglavnom potekao od iranskog medija Explosive Media, osnovanog tokom dvanaestodnevnog rata Izraela protiv Irana u junu.

Videozapisi, koje je producirao tim od oko 10 iranskih studenata starosti od 18 do 25 godina, sakupili su milijarde pregleda na TikToku, Instagramu i mreži X, s dvostrukim ciljem: da projektuju iransku kulturološku sofisticiranost i oslabe zapadnu podršku ratu, tvrdi glasnogovornik ove grupe.

"U početku smo sami pisali tekstove, a zatim smo koristili AI kako bismo ih učinili relevantnijim za američku kulturu", rekao je glasnogovornik Explosive Media za BBC. "Mi smo studenti koji razumiju značaj medija i politike... također znamo koliko je AI Boston postao značajan u ovom ratu."

Glasnogovornik Explosive Media odbio je zahtjev The Times of Israel za komentar, optuživši novinara da je "profesionalni novinar ubica beba" kojeg plaća izraelska vlada da promoviše "propagandu".

Iako se Explosive Media predstavlja kao nezavisna grupa, njihov glasnogovornik je u medijskim intervjuima priznao da im je iranski režim "klijent" i potvrdio "veze" s njim, uključujući prodaju prava na distribuciju nekih videozapisa državnim medijima. Nazvao je "časnim raditi za domovinu", negirajući "optužbe" da je režim ubio hiljade civilnih demonstranata ranije ove godine.

Internetsku vezu ove grupe omogućava novinarska licenca koju su izdale iranske vlasti, koje su inače prekinule većinu pristupa globalnoj mreži u zemlji otkako je rat izbio 28. februara. Oni tvrde da javne donacije pokrivaju njihove troškove.

"Samo oni koji sebi mogu priuštiti 'Internet Pro' ili koji su stavljeni na bijelu listu za pristup, uključujući prorežimske novinare, analitičare i influensere, uspjeli su ostati online", rekla je Dagres, misleći na program Islamske Republike koji odobrenim korisnicima omogućava vezu sa globalnim internetom uz pozamašnu naknadu.

Mladi koji su tehnološki potkovani ne stvaraju samo propagandu pogodnu za memove, već vjerovatno pomažu Iranu i da proširi taj sadržaj na širi svijet, dodala je ona.

"U Iranu postoje bezbrojne medijske firme poput ove koje preuzimaju ugovore za reklame ili poslove s klerikalnim establišmentom, ali je također moguće da isti tim ili druga grupa pametnih prorežimskih operatera društvenih mreža iz Generacije Z u Iranu upravlja i Twitter nalozima iranskih ambasada", rekla je Dagres.

U razgovoru za BBC, glasnogovornik Explosive Media odbacio je optužbe da njihovi klipovi koriste antisemitske slike.

"Snažno to odbacujem. Naši video snimci nisu antisemitski; oni su anticionistički", rekao je. "Kada prikazujemo Netanyahua kako pije krv, želimo ukazati na zvjerstva koja je počinio [izraelski] regime."

Glasnogovornik je rekao da je sadržaj usmjeren na promjenu mišljenja onih "koji ne istražuju i koje hrane lažima. Naš medij je za te ljude."

Od botova do vještačke inteligencije

Iran je već dugo strastveni kreator agitpropa (agitacijske propagande) i drugih oblika operacija utjecaja s ciljem oblikovanja mišljenja zapadnjaka, ali su njegove kampanje često bile previše nespretne da bi imale veći utjecaj ili preusko fokusirane da bi zadobile širu pažnju.

Napori su uključivali kampanje na društvenim mrežama koje su koristile vojske botova i pokretanje web stranica koje ciljaju Amerikance i druge, kao što je Afromajority.com, koja je plasirala proiranski i antizraelski sadržaj među članke o rasnoj pravdi i drugim pitanjima relevantnim za crnce u SAD-u, navodi se u izvještaju Fondacije za odbranu demokratije (FDD) iz 2024. godine.

Međutim, usvajanje generativne vještačke inteligencije u trenutnom ratu višestruko je pojačalo iransku propagandu, omogućavajući joj da lako prilagodi svoje poruke kako bi pogodila pravu žicu kod različite publike.

Dok je Iran koristio AI za oblikovanje svog ratnog narativa u ratu 2025. godine, "u trenutnom ratu [upotreba AI] se ubrzala znatno više", poboljšavajući i sam sadržaj i učestalost njegovog objavljivanja, objasnio je Haberfeld.

"U prošlosti ste imali strukturirane [iranske kampanje utjecaja] sa fazama i planiranjem. Ovdje, s vještačkom inteligencijom, možete neprestano hraniti algoritam. To vam također omogućava da generišete različite vrste sadržaja s različitim porukama za različite ciljne publike, i to mnogo, mnogo brže", rekao je.

Iransko Ministarstvo obavještajnih poslova i Revolucionarna garda imaju mehanizme posvećene online operacijama utjecaja i psihološkom ratovanju, iako rijetko djeluju transparentno, rekao je Haberfeld, objašnjavajući da rade tajno kako bi se "udaljili od aktivnosti, iako i dalje finansiraju veliki dio toga".

Ovi mehanizmi "gotovo uvijek koriste različite subjekte i različite naloge koji se ne identificiraju otvoreno kao iranski režim", rekao je, napominjući da "posebno preferiraju platforme poput TikToka, čiji algoritmi imaju tendenciju da favorizuju upravo onu vrstu sadržaja koju oni šire. Ali djeluju i na Instagramu, Telegramu, Facebooku, mreži X, praktično svuda."

Iako utjecaj iranskog sadržaja na globalnu percepciju i donošenje politika tek treba biti kvantifikovan, "kampanje koje ismijavaju lidere, omalovažavaju ih i čine da izgledaju smiješno, imaju tendenciju da dobiju na snazi na međunarodnom planu. One postaju viralne", rekao je on.

Osim pojačavanja otvoreno proiranskih poruka, AI se koristio i za kreiranje lažnih video zapisa koji konzumentima vijesti predstavljaju realistične, ali izmišljene snimke koji imaju za cilj preuveličavanje američkih i izraelskih gubitaka.

U prvom mjesecu sukoba, preko 100 AI generisanih video zapisa i slika povezanih s ratom kolektivno je sakupilo milione pregleda na mreži, pri čemu je većina njih promovisala proiranske stavove i bila bez vidljivih vodenih žigova, navodi se u martovskoj analizi lista The New York Times.

To je uključivalo video koji navodno prikazuje raketni baraž koji uništava Tel Aviv, lažne slike napada na nosač aviona USS Abraham Lincoln, te sadržaj koji se igrao glasinama da je Netanyahu poginuo u iranskim udarima i da je zamijenjen deepfake-om.

Ističući sve veći oprez u vezi sa širenjem takvog lažnog sadržaja, platforma X Elona Muska objavila je u martu da će oni "koji postavljaju AI generisane video snimke oružanog sukoba" bez naznake o tome biti privremeno suspendovani iz programa zarade na ovoj platformi.

Zaostajanje na digitalnom polju

U svom intervjuu za CBS, Netanyahu je priznao da Izrael zaostaje u ratu percepcije. Slabljenje podrške SAD-u Izraelu "korelira gotovo 100% s geometrijskim rastom društvenih medija", rekao je. Premijer je ustvrdio da je nekoliko zemalja, koje nije imenovao, "u suštini manipulisalo" društvenim mrežama na način koji je "teško naštetio Izraelu".

Dok su proiranski memovi i deepfake snimci jurili svijetom, Izrael je također vodio bitku za popularnost, čineći vlastite pokušaje da progovori jezikom interneta.

Neki primjeri uključuju objavu Ministarstva vanjskih poslova koja koristi mem kako bi ismijala kršenja primirja od strane Hezbollaha kojeg podržava Iran, te raniji video na Instagram stranici IDF-a (Izraelskih odbrambenih snaga) koji je demonstrirao uspjeh Izraela u porazu iranske "Osovine otpora" prikazujući bivšeg iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija i druge ubijene vođe kako napuštaju WhatsApp grupni čet.

Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su njegovi digitalni napori i napori njegovih misija u inostranstvu generisali preko 1,3 milijarde impresija na sedam online platformi. Njihovo zagovaranje uključivalo je i stotine intervjua za međunarodne medije kako bi se razotkrilo "namjerno ciljanje izraelskog civilnog stanovništva od strane iranskog režima".

Netanyahu je obećao da će Izrael pokušati udvostručiti napore u borbi protiv iranske propagande naoružane vještačkom inteligencijom, ali je iznio malo detalja.

"Mu moramo uzvratiti protiv ovih laži, ove propagande, jedinim oružjem koje imamo. To je istina", insistirao je. "Pokušavam to učiniti sada i pokušat ću to učiniti s mnogo većim naporom jer smo bojno polje prepustili našim neprijateljima."

Cijena neuspjeha u hvatanju priključka na digitalnom bojnom polju mogla bi biti ogromna, upozorio je Haberfeld.

"Prijetnja koju predstavljaju kampanje utjecaja i kognitivno ratovanje postaje sve istaknutija u modernom ratovanju", rekao je. "I ne samo Izrael, već i zemlje širom svijeta sada to razumiju i pokušavaju izgraditi specijalizovane sisteme za identifikaciju, praćenje i suprotstavljanje tom utjecaju."

"Čak i nakon što se fizički rat završi, sajber i digitalni rat ne prestaju."