Nedavni podaci obavještajnih i vojnih izvora ukazuju na naglo pojačavanje direktnog iranskog prisustva u državi Jemen i pokušaj preuzimanja kontrole nad ključnim morskim rutama. Teheran na ovaj način nastoji izgraditi poziciju koja bi mogla uticati na predstojeće pregovore s administracijom u gradu Washington.

Oficiri i tehnički stručnjaci snaga Quds u sastavu organizacije Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) rasporedili su svoje timove na zapadnoj obali, u regiji koja se nalazi pod kontrolom jemenskih Huta. Iranski vojnici stizali su u pokrajinu Al Hudaydah u malim grupama, koristeći čamce s područja Afrike i lokalne krijumčarske luke. Radi se o opsežnom vojnom planu premještanja snaga bliže strateškom tjesnacu Bab-el-Mandeb, što zvaničnom Teheranu omogućava realizaciju nove geopolitičke strategije.

Prijetnja globalnim energetskim rutama

Na ovaj način stvara se istovremena prijetnja za dvije glavne naftovodne arterije planete, s obzirom na to da su pod direktnim uticajem Hormuški moreuz i Bab-el-Mandeb. Vojni analitičari upozoravaju da ova situacija pokazuje sposobnost Teherana da u svakom trenutku paralizuje svjetsku trgovinu i dugoročne isporuke energenata u države unutar Evropske unije i Azije. U kontekstu američke pomorske blokade, jemenska teritorija se koristi kao glavna poluga pritiska na Bijelu kuću.

Cilj ovih aktivnosti jeste primorati administraciju koju predvodi Donald Trump da ublaži ekonomske sankcije i pristane na pregovore pod iranskim uvjetima. Prisustvo zapovjednika na terenu znači da Teheran preuzima direktnu kontrolu nad lansiranjem projektila i dronova na trgovačke brodove i američke vojne objekte. Finansijski i vojni izvori napominju da se država više ne oslanja isključivo na lokalne proksi snage na Bliskom istoku.

Reakcije u regiji i ekonomski pritisci

Reakcija regionalnih sila na ovaj manevar bila je izuzetno napeta, što je dovelo do privremene promjene u vojnim planovima zapadnih saveznika. Washington je za sada obustavio direktne udare na teritoriju koju kontroliše Iran zbog velikog pritiska država u Perzijskom zaljevu. Kraljevine Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ozbiljno strahuju za sigurnost svojih rafinerija nafte i luka, zbog čega vlasti u gradu Riyadh čak ispituju mogućnost potpisivanja sporazuma o nenapadanju.

U međuvremenu, država Egipat trpi ogromne finansijske gubitke zbog kritičnog pada saobraćaja kroz Suezni kanal, što direktno ugrožava stabilnost tamošnjeg budžeta. Teheran u ovoj fazi prelazi na taktiku ekonomske ucjene, odgovarajući na finansijski pritisak zapadnih zemalja prijetnjom koja može izazvati potpuni logistički kolaps. Ove povjerljive podatke o razvoju situacije na Bliskom istoku prenosi Telegram kanal Istočni front.