Njemački kancelar Friedrich Merz uputio je čelnicima Evropske unije "non-paper" u kojem predlaže potpuno novi model proširenja Evropske unije, koji bi mogao direktno utjecati na zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. U dokumentu, u koji je portal Nova.rs imao uvid, Merz predlaže formu "pridruženog članstva" koja bi državama kandidatima omogućila ulazak u pojedine evropske institucije i procese odlučivanja i prije formalnog članstva u EU. Iako se ovo prije svega odnosi na Ukrajinu, postoji i jasan prijedlog kakav bi status imale države Zapadnog Balkana.

Dokument, upućen predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi, predsjedniku Vijeća Evropske unije Nikosu Christodoulidesu i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, nastao je u trenutku kada u Briselu raste frustracija zbog sporog procesa proširenja, ali i zbog rata u Ukrajini te sve snažnijeg geopolitičkog pritiska na evropski kontinent.

Merz u pismu otvoreno navodi da EU više nema vremena za odlaganje i da je potrebno pronaći "novu dinamiku" za Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana.

Već u uvodnom dijelu dokumenta njemački kancelar ocjenjuje da je proširenje Evropske unije postalo pitanje geopolitičke sigurnosti Evrope.

"Proces proširenja traje predugo. To razumljivo izaziva frustraciju i među državama kandidatima i među državama članicama", navodi se u dokumentu koji potpisuje Merz.

On posebno insistira na ubrzanju evropskog puta Ukrajine zbog rata s Rusijom, ali istovremeno naglašava da novi model treba obuhvatiti i zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju. Njemački kancelar predlaže model koji naziva "pridruženo članstvo", a koji bi predstavljao korak između statusa kandidata i punopravnog članstva.

Šta bi "pridruženo članstvo" zapravo značilo za BiH?

Prema prijedlogu iz "non-papera", države kandidati dobile bi mogućnost da uđu u pojedine strukture Evropske unije i prije formalnog prijema. Za Bosnu i Hercegovinu, to bi između ostalog podrazumijevalo:

• Prisustvo predstavnika BiH na sjednicama Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije, ali bez prava glasa,

• Učešće bosanskohercegovačkih predstavnika u radu Evropske komisije,

• Posebne predstavnike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja,

• Postepeno uključivanje pravosuđa i institucija BiH u pravni sistem Evropske unije,

• Djelimičan pristup evropskim fondovima i zajedničkom tržištu, što bi predstavljalo značajnu ekonomsku injekciju,

• Jače sigurnosne garancije i bliže usklađivanje s vanjskom politikom Evropske unije.

Merz naglašava da se ne bi radilo o "olakšanom članstvu", već o političkom i institucionalnom približavanju koje bi državama poput Bosne i Hercegovine omogućilo da mnogo ranije postanu dio evropskih procesa.

Poseban model za Ukrajinu, ali i jasna poruka za Zapadni Balkan

U dokumentu se precizira da je prijedlog prvenstveno motivisan ratom u Ukrajini, ali Merz insistira da to ne smije usporiti evropski put država Zapadnog Balkana. Naprotiv. Njemački kancelar piše da Evropska unija mora ostati pri obećanju datom zemljama regiona još na Solunskom samitu 2003. godine.

"Trebamo tražiti inovativna rješenja i za zemlje kandidate koje se već dugo pripremaju za članstvo i ubrzati njihov pristupni proces", navodi Merz.

U nastavku predlaže da i zemlje Zapadnog Balkana dobiju privilegovan pristup evropskom tržištu i bliže veze s evropskim institucijama i prije formalnog članstva.

To bi moglo značiti da bi Bosna i Hercegovina mnogo ranije bila uključena u dio procesa odlučivanja unutar EU. Za BiH, koja se suočava sa specifičnim unutrašnjim izazovima i blokadama, ovakav status bi mogao predstavljati ključni podsticaj za bržu implementaciju reformi i jaču integraciju u evropski sistem, nudeći konkretne nagrade za postignuti napredak u realnom vremenu.

U završnom dijelu dokumenta njemački kancelar upozorava da bi nastavak sporog procesa proširenja mogao dodatno oslabiti evropski utjecaj na kontinentu.

On navodi da bi novi model mogao poslužiti kao snažan politički signal državama kandidatima, ali i podstaći nove reformske procese. Merz predlaže i formiranje posebne radne grupe koja bi razradila detalje novog modela i omogućila brzo političko usaglašavanje unutar Unije.

"I Ukrajina i ostali kandidati moraju što prije osjetiti konkretne koristi približavanja Evropskoj uniji", zaključuje njemački kancelar.