Sjedinjene Američke Države i Iran nalaze se na pragu sporazuma o memorandumu o razumijevanju kojim bi se okončao rat, saopštili su regionalni zvaničnici i jedan diplomat koje citira agencija AP, dok američki predsjednik Donald Trump razmatra najnoviju iransku ponudu i odlučuje hoće li nastaviti pregovore ili obnoviti vojne operacije. Trump je izjavio da šanse za postizanje dogovora procjenjuje kao "solidnih 50/50", uz napomenu da bi odluku trebao donijeti do nedjelje, izvještava izraelski Ynetnews.

Trump je za Axios rekao da će se tog dana susresti sa svojim pregovaračima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom kako bi razgovarali o iranskom odgovoru, a na sastanku se očekivao i potpredsjednik JD Vance. Predsjednik je naglasio da vidi samo dva moguća ishoda: "Ili ću ih udariti jače nego ikad, ili ćemo potpisati dobar sporazum."

Najnoviji diplomatski napori usredotočeni su na nacrt koji je pripremio Pakistan, a zvaničnici se nadaju da bi mogao biti odobren u roku od 48 sati. Obje strane razmatraju prijedlog, a Vance, Witkoff i Kushner odigrali su značajnu ulogu u premošćivanju preostalih razlika. I Katar je odigrao ključnu ulogu, uključujući slanjem višeg zvaničnika u Teheran radi podrške pakistanskom posredovanju.

Izvještaji o napretku stigli su nakon što je pakistanski vojni šef, feldmaršal Asim Munir, napustio Teheran po okončanju susreta s iranskim zvaničnicima. Iran je naznačio da su se razlike s Vašingtonom suzile, dok je američki državni sekretar Marco Rubio, tokom posjete Indiji, izjavio da je "postignut određeni napredak" i da "bi moglo biti vijesti kasnije danas."

Detalji nacrta sporazuma

Prema pisanju lista Financial Times, posrednici smatraju da bi predloženi aranžman produžio primirje za 60 dana i stvorio put ka širim pregovorima o iranskom nuklearnom programu. Predloženi uslovi uključuju postepeno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ublažavanje američke blokade iranskih luka, ograničeno olakšanje sankcija te fazno oslobađanje iranskih sredstava zamrznute u inostranstvu.

Iran bi se također obvezao na razgovor o budućnosti svojih zaliha visokoobogaćenog urana, uključujući mogućnost njegova razrjeđivanja ili predaje. To pitanje ostaje jedna od glavnih prepreka u pregovorima, s obzirom da Trump zahtijeva da Teheran preda oko 440 kilograma urana obogaćenog blizu oružarskog nivoa i prihvati ograničenja koja bi spriječila razvoj nuklearnog oružja.

Ipak, Axios izvještava da pismo o namjerama koje se trenutno razmatra vjerojatno neće riješiti sporove oko urana i obogaćivanja u detalje. Umjesto toga, prijedlog bi okončao rat i obvezao obje strane na 30 dana daljnjih pregovora.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmael Baghaei izjavio je u subotu da Teheran radi na "memorandumu o razumijevanju" kojim bi se okončao rat kao prva faza, prije prelaska na detaljnije pregovore u roku od 30 do 60 dana. Baghaei je pregovore opisao kao krhke, rekavši da su strane istovremeno "vrlo daleko i vrlo blizu" sporazuma. Objasnio je da Iran ostaje oprezan zbog onoga što smatra promjenjivim američkim stajalištima, ali dodao da se strane kreću prema mogućoj formuli.

Pakistanska vojska saopštila je da je Munir okončao "kratak, ali izuzetno produktivan službeni posjet Iranu", tokom kojeg se susreo s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, predsjednikom parlamenta Mohamamdom Bagherom Ghalibaom, ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i ministrom unutrašnjih poslova Eskandarom Momenijem. Prema pakistanskoj vojsci, razgovori su bili usmjereni na ubrzanje konsultacija radi podrške miru i regionalnoj stabilnosti.

Ghalibaf je Muniru rekao da se Teheran neće odreći onoga što definira kao svoja prava, posebno u pregovorima s SAD-om, za koji je rekao da "nije iskren i ne može mu se vjerovati", prema iranskim medijima.

Američki zahtjevi ostaju nepromijenjeni

Rubio je u međuvremenu dao jasno do znanja da se temeljni američki zahtjevi nisu promijenili, čak i uz priznanje napretka. "Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje," rekao je Rubio. "Tjesnac mora biti otvoren bez naknada. Moraju predati obogaćeni uran. Moraju predati visokoobogaćeni uran. Moramo riješiti to pitanje. Moramo riješiti i pitanje obogaćivanja." Rubio je dodao da Trump preferira diplomatsko rješenje, ali upozorio da će se problem riješiti "na ovaj ili onaj način."

Trump je također zahtijevao da Iran demontira svoja tri glavna nuklearna postrojenja — Natanz, Fordow i Isfahan — koja su SAD bombardirale nakon što su se pridružile izraelskom 12-dnevnom ratu protiv Irana prošlog juna. Smatra se da je velik dio iranskog visokoobogaćenog urana zakopan ispod oštećenih postrojenja, uglavnom u Isfahanu.

Trenutni pregovori imaju za cilj očuvanje krhkog primirja postignutog 8. aprila. Trump je u ponedjeljak rekao da je SAD odgodio planirani napad na Iran jer su u toku "ozbiljni pregovori", dodavši da su ga Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) zamolili da se suzdrži. Zalivske države strahuju da bi novi krug američkih i izraelskih napada mogao izazvati iranski udar na regiju i dodatno destabilizirati globalna tržišta energenata. Zbog toga je otvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih ruta za transport nafte na svijetu, postalo središnji dio predloženog aranžmana.