Najbrutalniji antisemitski napad u Berlinu, koji je odjeknuo i u svjetskim medijima, dogodio se 21. februara prošle godine, kada je 19-godišnjak nožem napao španskog turista. Napad se zbio kod Spomenika ubijenim Jevrejima Europe, nedaleko od Brandenburških vrata. Izbjeglica iz Sirije, koji je uzviknuo "Allahu Akbar", kasnije je priznao da se činom htio približiti terorističkoj organizaciji "Islamska država". Osuđen je na 13 godina zatvora, a njegova 30-godišnja žrtva jedva je preživjela napad. Ovaj pokušaj ubistva najteži je od 2197 antisemitskih incidenata zabilježenih u Berlinu tokom 2025. godine, stoji u godišnjem izvještaju Istraživačko-informacijske službe o antisemitizmu Berlin (RIAS), piše DW.

Više od šest incidenata dnevno

Statistika RIAS-a pokazuje da se u Berlinu u prosjeku događa više od šest antisemitskih ispada dnevno. Velika većina, njih 2004, odnosi se na uvredljivo ponašanje, što uključuje verbalne i pisane napade te antisemitske naljepnice, grafite i plakate.

Osim pokušaja ubistva, RIAS je prošle godine zabilježio i 39 fizičkih napada. Ljudi su bili premlaćivani, gurani, pljuvani, a u nekim slučajevima s tijela su im trgani odjevni predmeti ili nakit. U jednom je slučaju osoba, koju su vrijeđali kao Jevreja napadnuta suzavcem. Godinu ranije, 2024., zabilježena su 53 fizička napada.

Iako je ukupan broj od 2197 incidenata u 2025. manji nego 2024. (2521), i dalje je više nego dvostruko veći nego u bilo kojoj godini od 2018. do 2022. Voditeljica projekta u RIAS-u, Jutta Kopp, ističe da je broj napada i dalje znatno viši, što je posljedica golemog porasta incidenata nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i kasnijeg izraelskog vojnog odgovora.

Strah u svakodnevnom životu

Jutta Kopp objašnjava što to znači za Jevreje u Berlinu. "Antisemitski napadi događaju se na ulici, na univerzitetima, u javnom prijevozu, u kafićima, tokom slobodnih aktivnosti i u kulturnim ustanovama", kaže ona. "Naizgled posve obične situacije neprestano postaju problematične čim neko bude prepoznat kao Jevrej ili Izraelac."

Mnoge žrtve, prema njezinim riječima, sada izbjegavaju javno nositi jevrejske simbole ili govoriti hebrejski. Često svjedoče i da prolaznici okreću glavu te da ne mogu računati na pomoć mogućih svjedoka napada.

Sigmout Königsberg, povjerenik za antisemitizam Jevrejske zajednice u Berlinu, kaže da je u gradu, gdje je donedavno vladao osjećaj sigurnosti za Jevreje, sada zavladala "velika nesigurnost". Mnogi razmišljaju o svojoj budućnosti, a on osobno zna za ljude koji su već napustili Berlin. Dodaje i da su jevrejske škole prošle godine primile više učenika koji su u javnim školama bili izloženi vršnjačkom nasilju.

Političke optužbe za antisemitizam

Povremeno se javljaju kritike da RIAS bilježi i incidente koji nisu kazneno djelo. No, Jutta Kopp upozorava kako antisemitizam ne počinje tek s onim što je kažnjivo zakonom. Navodi da se procjene incidenata koje bilježi policija i one u evidenciji RIAS-a sve više podudaraju.

Königsberg nije zadovoljan politikom grada-pokrajine Berlina. Uvjeren je da demokratske snage moraju zauzeti jasan i zajednički stav protiv politike stranke Alternativa za Njemačku (AfD) te dijela ljevice u četvrti Neukölln. Upozorava i na rastuću saradnju radikalne ljevice s dijelovima muslimanske zajednice te direktno optužuje stranku Die Linke u Berlin-Neuköllnu za antisemitizam.

Ahmed Abed, kandidat stranke Die Linke za gradonačelnika u Berlin-Neuköllnu, višekratno je odbacio te optužbe. U martu je izjavio kako nije antisemitizam govoriti o zločinima protiv čovječnosti. Nekoliko sedmica ranije, govoreći o Gazi, rekao je: "Da se tamo događa genocid ili barem teški ratni zločini, o tome se pisalo u svakim ozbiljnim novinama."

Nedavno je i izraelski historičar Moshe Zimmermann, inače oštar kritičar aktuelne izraelske vlade, u intervjuu za Der Spiegel primijetio "zabrinjavajuću mješavinu predrasuda i neznanja" u njemačkoj ljevici.

Napadi se nastavljaju

Nema naznaka da će se situacija popraviti. I u proljeće ove godine zabilježeno je više slučajeva antisemitizma. Policija u četvrti Prenzlauer Berg traga za nepoznatim počiniteljima koji su u aprilu na pročelju jedne zgrade ispisali grafit s pozivom na ubistvo Jevreja. Natpis je brzo prebojen, no istraga, prema riječima policijskog glasnogovornika, još nije dala rezultate.

Predsjednik Unije jevrejskih studenata, Ron Dekel, izvijestio je da ga je krajem aprila, dok je s kolegom hodao od Bundestaga prema stanici Friedrichstraße, iz automobila vrijeđala jedna žena. Obojica su nosila kipu, tradicionalno jevrejsko pokrivalo za glavu.

Samo dva dana kasnije, izlazeći iz sinagoge, Dekel je ponovno susreo istu ženu koja je vikala na njega. Svoje je iskustvo sažeo riječima: "To se ne događa samo u Berlinu ili Münchenu – to se trenutno događa posvuda."