Slučaj Anđelka Milićevića iz Doboja ponovo je otvorio pitanje pravnih rupa u Bosni i Hercegovini kada je riječ o odlascima državljana na strana ratišta i mogućnosti izbjegavanja domaćeg pravosuđa. Milićević, koji je u Bosni i Hercegovini bio osuđen zbog trgovine drogom i posjedovanja eksploziva, danas se prema navodima ukrajinskih obavještajnih službi nalazi u redovima ruske vojske u Ukrajini.

Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa (RSE), Milićević je u septembru 2023. godine potpisao ugovor s ruskom vojskom i raspoređen je u 109. padobransku pukovniju.

Od bjegunca do vojnika

Milićević, poznat pod nadimkom Žico, ranije je u Sarajevu bio uhapšen zbog sumnje da je planirao likvidacije više osoba. Istovremeno je bio prvostepeno osuđen na gotovo pet godina zatvora zbog trgovine drogom i držanja eksploziva.

Uprkos tome, uspio je pobjeći bosanskohercegovačkom pravosuđu i postati nedostupan domaćim institucijama, nakon čega je za njim raspisana međunarodna potjernica.

Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi da je do kraja marta 2026. godine identifikovala više od 27.000 stranih državljana iz najmanje 135 zemalja koji se bore na strani Rusije.

Prema istim podacima, Moskva ove godine planira regrutovati još najmanje 18.500 stranih boraca.

Pravne rupe i ruska zaštita

Slučaj Milićevića dodatno komplikuju zakoni Rusije, koja u pravilu ne izručuje svoje državljane. Prema navodima medija, nove zakonske izmjene omogućavaju zaštitu od izručenja i strancima koji su služili u ruskim oružanim snagama.

To znači da osobe koje dobiju rusko državljanstvo ili status ratnog veterana mogu praktično izbjeći izručenje državama koje ih potražuju.

Problem postoji i u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Važeći zakoni o odlascima na strana ratišta ne odnose se jasno na osobe koje služe u regularnim vojskama država čiji su državljani ili naknadno postanu njihovi državljani.

Zbog toga je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine najavilo mogućnost izmjene zakona kako bi se spriječili slični slučajevi u budućnosti.

Kao primjer se navodi i slučaj Darija Ristića, državljanina Bosne i Hercegovine koji se također borio na strani Rusije u Ukrajini. Sud Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine odbio je potvrditi optužnicu protiv njega nakon što je utvrđeno da je u međuvremenu dobio rusko državljanstvo.

Analitičari upozoravaju da ovakvi slučajevi pokazuju ozbiljne slabosti domaćeg pravosudnog sistema i sve veći problem stranih ratnika koji koriste ratne sukobe kao način izbjegavanja krivičnog progona.

Izvor: Radio Slobodna Evropa / Slobodna Dalmacija