Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa priprema veliko smanjenje vojnih kapaciteta koje Sjedinjene Države stavljaju na raspolaganje NATO-u u slučaju odbrane Saveza. Prema dokumentu koji su, kako navode njemački Welt i Bild, američki predstavnici dostavili saveznicima, Washington planira znatno smanjiti broj borbenih aviona, dronova, tankera za opskrbu gorivom u zraku te pomorskih snaga predviđenih za NATO operacije.

Riječ je o jednom od najozbiljnijih zahvata u američki doprinos NATO-u posljednjih desetljeća, a europske države već traže načine kako popuniti nastale praznine prije sljedećeg summita Saveza. Dokument se odnosi na tzv. NATO Force Model, sustav koji određuje koliko brzo članice mogu rasporediti snage u slučaju krize ili rata. Upravo u tom segmentu Washington predlaže značajne rezove.

Najveći udar odnosi se na zračne snage. Prema podacima koje prenose Welt i Bild, broj američkih lovaca F-16 namijenjenih NATO-u smanjio bi se s 99 na 63, dok bi broj borbenih aviona F-15E pao s 54 na 36. Potpuno bi iz planiranja bili uklonjeni moderni tankeri KC-46, a broj starijih KC-135 smanjio bi se sa 71 na 63. Još su dramatičnije promjene kod bespilotnih sistema.

Dugodometni izviđački dronovi trebali bi biti potpuno uklonjeni iz NATO-ovih planova, dok bi broj naoružanih dronova MQ-9 bio gotovo prepolovljen.Rezovi se protežu i na američku mornaricu. Umjesto dvije udarne grupe nosača aviona, NATO bi ubuduće mogao računati samo na jednu. Broj krstarica i razarača također bi bio prepolovljen, dok bi sposobnosti podmornica za lansiranje krstarećih projektila bile potpuno povučene iz raspoloživih kapaciteta Saveza. Istodobno bi broj pomorskih ophodnih aviona Boeing P-8A Poseidon bio smanjen s 26 na 15. Američki vojni vrh tvrdi da je riječ o nužnoj prilagodbi novim globalnim okolnostima. Komandant američke Evropske komande (USEUCOM), general Alexus G. Grynkewich, izjavio je kako je u dosadašnjem modelu postojala „nezdrava međusobna ovisnost o američkim oružanim snagama“.

"Moguća stvarnost istodobnih sukoba na više frontova zahtijeva restrukturiranje“, poručio je Grynkewich.

Odluka se uklapa i u širu stratešku promjenu Washingtona. Posljednjih godina američka administracija sve više pozornosti usmjerava prema Indo-Pacifiku i rastućem rivalstvu s Kinom. Američki ministar odbrane Pete Hegseth na sigurnosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru krajem maja naglasio je da je "Amerika pacifička država".

"Insistiramo da Kina poštuje našu dugogodišnju poziciju u toj regiji. I ne samo da insistiramo na tome, nego osiguravamo i vojnu snagu koja će to poduprijeti“, rekao je Hegseth.

Unatoč zabrinutosti koju su izazvali planirani rezovi, iz NATO-a zasad stižu smirujuće poruke. Glasnogovornica Saveza Allison Hart ocijenila je da je Evropa desetljećima previše ovisila o američkim sposobnostima te da sada postoji prilika za uravnoteženiju podjelu odgovornosti.

"Kako Evropa i Kanada povećavaju ulaganja u odbranu i razvijaju vlastite sposobnosti, ravnoteža odgovornosti može se promijeniti“, poručila je Hart.

  Istodobno je američki državni sekretar Marco Rubio naglasio da Washington nema namjeru napustiti NATO. Govoreći pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma, rekao je da Sjedinjene Države žele ostati dio Saveza, ali smatraju da je potrebna njegova reforma te veća izdvajanja evropskih članica za odbranu. Prema pisanju njemačkih medija, evropske države tokom juna pokušat će pronaći rješenja za nastale manjkove kako bi na predstojećim sastancima NATO-a predstavile plan kojim bi se nadomjestio dio američkih kapaciteta koji bi mogli nestati iz odbrambenih planova Saveza.