Pokret Samoopredjeljenje, koji predvodi aktuelni premijer Albin Kurti, osvojio je najviše glasova na vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu. Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije nakon prebrojavanja većine glasačkih listića potvrđuju prednost vladajuće partije. Međutim, stranka u novom sazivu parlamenta neće moći samostalno formirati parlamentarnu većinu.

Raspodjela glasova i izborni rezultati

Centralna izborna komisija obradila je oko 90 posto biračkih mjesta, prema čijim podacima Pokret Samoopredjeljenje osvaja 43,71 posto podrške. Slične procente prognozirale su i izlazne ankete neposredno nakon zatvaranja birališta. S druge strane, Demokratska partija Kosova dobila je 21,58 posto glasova, Demokratski savez Kosova osvojio je 17,99 posto, dok je Savez za budućnost Kosova osigurao 7,28 posto glasova birača.

Iako je vladajuća stranka ostvarila pobjedu, ovaj izborni rezultat je znatno slabiji u poređenju s prethodnim ciklusom. Naime, Pokret Samoopredjeljenje tada je osvojio oko 51 posto glasova. Analitičari i regionalni mediji procjenjuju da Kurti u trenutnim okolnostima nema dovoljan broj mandata za samostalno sastavljanje vlade. To implicira otvaranje kompleksnih pregovora o koalicijama s opozicionim strankama, prenosi novinska agencija Avaz.ba.

Politička kriza i vanredni izbori

Građani Kosova glasali su na trećim vanrednim parlamentarnim izborima u kratkom vremenskom periodu. Politički lideri raspisali su izbore nakon dubokih nesuglasica i nemogućnosti postizanja parlamentarnog dogovora u vezi s izborom predsjednika države. Institucionalna kriza opterećuje funkcionisanje administracije još od ranijeg izbornog ciklusa, kada unutrašnja neslaganja nisu dozvolila uspostavljanje stabilne zakonodavne i izvršne vlasti.

Nestabilnost u parlamentu direktno je usporila reformske procese i donošenje ekonomskih zakona. Opozicione stranke već najavljuju čvrste pregovaračke pozicije, ističući da je pad podrške premijerovoj partiji jasan signal za promjenu političkog kursa. Mandatar za sastav nove vlade suočit će se sa zahtjevima potencijalnih koalicionih partnera koji bi mogli u potpunosti redefinisati unutrašnje prioritete zemlje u naredne četiri godine.