OŠTRE REKACIJA IZ EU: Kaja Kallas uporedila Izrael s aparthejdom u Južnoj Africi

Ovo nije prvi put da se Kallas suočava s kritikama zbog svojih diplomatskih izjava u posljednjim sedmicama.

  • Evropa

  • 13. Jun. 2026  

  • 0

Kaja Kallas, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, uporedila je Izrael s rasističkim režimom aparthejda u Južnoj Africi tokom razgovora na visokom nivou u Meksiku, što je izazvalo snažne reakcije i optužbe da je time odstupila od zvanične vanjske politike Evropske unije.

Ova izjava dolazi u trenutku kada se Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), koju Kallas vodi, suočava s pojačanim kritikama i pitanjima o svojoj funkcionalnosti u uslovima druge administracije Donalda Trumpa i sve izraženije globalne geopolitičke neizvjesnosti.

Kallas je boravila u Meksiko Sitiju od 20. do 22. maja kao dio visoke delegacije Evropske unije na velikom međunarodnom samitu.

Tokom zatvorenih i povjerljivih sastanaka s predstavnicima meksičke vlade, ona je, prema navodima diplomatskih izvora, uporedila postupanje Izraela prema Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali s politikom aparthejda u Južnoj Africi, koja je okončana početkom 1990-ih.

Učesnici sastanaka navode da je Kallas govorila o svom prošlogodišnjem posjetu Južnoj Africi i muzeju aparthejda u Johanesburgu, ističući da je to iskustvo na nju ostavilo snažan dojam.

Aparthejd u Južnoj Africi predstavljao je sistem državne rasne segregacije koji je trajao od 1948. do početka 1990-ih godina, sve do njegovog ukidanja i dolaska Nelsona Mandele i drugih lidera u borbi protiv tog sistema.

Izjava izaziva političke podjele

Optužbe da izraelske politike i vojna djelovanja nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine predstavljaju oblik aparthejda među Palestincima i Arapima izuzetno su kontroverzne u međunarodnoj politici.

Dok pojedine vlade, poput Irske i Španije, pokazuju određeni nivo razumijevanja za takve ocjene, zvanična politika Evropske unije dosljedno izbjegava takve kvalifikacije, koje su odlučno odbacile zemlje poput Njemačke i Francuske.

Ove tvrdnje su i osnova tužbe Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, gdje se Izrael optužuje za kršenje Konvencije o genocidu u Gazi.

U skladu sa zvaničnim stavom EU, Kallas priznaje pravo Izraela na samoodbranu, ali istovremeno ističe da odgovor mora biti proporcionalan, uz kritike izraelskih naselja na Zapadnoj obali koja, prema njenim riječima, ugrožavaju rješenje o dvije države.

„EU je kritična prema Izraelu i podržava rješenje o dvije države. Poređenje s aparthejdom je neprihvatljivo i nije politika EU. Problem je ako se takve izjave daju u ime Evropske unije“, rekao je jedan evropski diplomata.

Kancelarija Kallas nije željela komentarisati navode, niti potvrditi ili demantovati izvještaj.

Nove greške i kritike

Ovo nije prvi put da se Kallas suočava s kritikama zbog svojih diplomatskih izjava u posljednjim sedmicama.

Tokom neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU 28. maja na Kipru, ona je iznijela netačnu tvrdnju o povlačenju američkih diplomata iz Kijeva, što je kasnije opovrgnuto.

Diplomate unutar EU ocijenile su da takve greške nisu prihvatljive za osobu na čelu evropske vanjske politike.

Kriza u evropskoj diplomatiji

Izjave Kallas dodatno su produbile unutrašnju krizu unutar Evropske službe za vanjsko djelovanje i institucija EU u pogledu vođenja zajedničke vanjske politike.

Visoki zvaničnici Evropske komisije navode da njene učestale nepromišljene izjave pojačavaju kritike više država članica, uključujući Francusku, Njemačku, Švedsku, Finsku i Irsku.

Pojedini diplomati upozoravaju da u EU sistemu ne postoji klasični mehanizam političke odgovornosti kakav postoji na nacionalnom nivou, iako Kallas ujedno predstavlja svih 27 država članica.

Funkcija koju obavlja Kallas istovremeno je i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost te potpredsjednica Evropske komisije, što ovu poziciju čini složenom i institucionalno osjetljivom.

Unutar diplomatske službe EU trenutno je i nekoliko ključnih rukovodećih pozicija upražnjeno, što dodatno otežava rad EEAS-a.

Dok je funkcija visoke predstavnice definisana evropskim ugovorima, u nekim državama članicama već se otvara rasprava o budućnosti i organizaciji evropske diplomatske službe.

„Ne možemo ovako nastaviti“, izjavio je jedan diplomata.

Kallas je na kritike odgovorila porukom upućenom osoblju, naglašavajući da su nadležnosti evropskih institucija jasno definisane ugovorima i da taj okvir ostaje nepromijenjen.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...