Dok je Iran sredinom maarta izvodio raketni napad na Katar, iz najvećeg svjetskog postrojenja za proizvodnju prirodnog plina dizali su se oblaci dima. Napad je uništio dijelove kompleksa koji osigurava gotovo petinu svjetske opskrbe plinom, ugrozio ugovore vrijedne milijarde te smanjio izglede za brži završetak rata uvlačenjem Katara, važnog posrednika između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, direktno u sukob.

Postojala je i dodatna, skrivena posljedica. Napad je, prema navodima bliskoistočnih sigurnosnih dužnosnika i zapadnih dužnosnika upoznatih s obavještajnim podacima, osujetio tajne napore Katara da svoj plinski kompleks Ras Laffan ukloni s iranskog popisa meta. U nastojanju da zaštiti svoj najvrjedniji ekonomski resurs, Katar je, tvrde ti dužnosnici, na početku rata pristupio Teheranu s prijedlogom koji bi koristio objema stranama.

Iran bi se suzdržao od napada na Ras Laffan, a Katar bi jednostrano obustavio proizvodnju plina, potez koji bi izazvao rast cijena energije i povećao ekonomski pritisak na Sjedinjene Države i Izrael da skrate trajanje rata. Katar je predstavio ono što je jedan visoki regionalni sigurnosni dužnosnik opisao kao “tajni dogovor”, prenosi Washington Post.

Nema vidljivih oštećenja

Katar je predstavio ono što je jedan visoki regionalni sigurnosni dužnosnik opisao kao “tajni dogovor”, obećavajući da će iskoristiti svoj utjecaj na opskrbu plinom kako bi pridonio brzom završetku rata, uz jedan uvjet: da Iran ne napadne Katar. Drugi dužnosnik koji je imao pristup istim obavještajnim podacima rekao je da je katarska poruka Iranu bila da će svoje ciljeve ostvariti bez napada na Katar.

Dužnosnici su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli raspravljati o informacijama dobivenima presretanjem komunikacija i drugim obavještajnim izvorima. Prema njihovim riječima, Iran se nije obavezao po tom pitanju. No slijed događaja koji je uslijedio sugerirao je da je mogućnost prešutnog razumijevanja barem privremeno ostala otvorena.

Katar je zatvorio Ras Laffan trećeg dana rata, dok je Iran lansirao stotine projektila i naoružanih dronova prema ciljevima širom Perzijskog zaljeva. Tada je Doha taj potez objasnila “vojnim napadima na operativna postrojenja”. Satelitske snimke koje je kasnije analizirao Washington Post nisu pokazale vidljiva oštećenja u Ras Laffanu.

"Pokušaj sabotiranja"

Izjave katarskih dužnosnika dodatno su pojačale zabrinutost na globalnim energetskim tržištima, uključujući upozorenje ministra energetike da će rat “uništiti svjetske ekonomije". U odgovoru na pitanja Washington Posta Katar je poricao postojanje bilo kakvog tajnog dogovora s Iranom te poručio da je odluka o obustavi proizvodnje u Ras Laffanu donesena isključivo zbog prijetnje napadima i zabrinutosti za sigurnost radnika i infrastrukture u postrojenju koje je izrazito važno za katarsku ekonomiju.

“Svaka tvrdnja da su operativne odluke povezane s proizvodnjom energije bile ili ikada bile donesene u koordinaciji s Iranom, u korist Irana ili s ciljem utjecaja na tok rata, potpuno je netačna”, navodi se u pisanom saopćenju katarskog Ureda za međunarodne medije.

Katar je optužbe opisao kao pokušaj “sabotiranja tekućih napora za posredovanje u okončanju sukoba, narušavanja ugleda Katara i podrivanja strateškog partnerstva između Katara i Sjedinjenih Država”. Navodni tajni kontakti Katara s Iranom, o kojima dosad nije bilo izvještaja, pružaju uvid u načine na koje su zaljevske države pokušavale zaštititi vlastite interese tijekom najtežeg regionalnog rata u posljednjih nekoliko decenija, tvrde sigurnosni dužnosnici.

Katar je blizak s mnogima

Katar je ranjiviji od većine susjeda, ali raspolaže i instrumentima utjecaja na obje strane u sukobu. Doha održava bliske kontakte s iranskim čelnicima u sklopu svoje posredničke uloge u regiji, dopušta vođama Hamasa prisutnost u glavnom gradu te s Iranom dijeli pristup najvećem svjetskom nalazištu prirodnog plina.

Istovremeno je Katar izgradio vrlo bliske odnose sa Sjedinjenim Državama. Zračna baza Al Udeid najveći je američki vojni kompleks u regiji. Velik dio katarske energetske infrastrukture u zajedničkom je vlasništvu i pod zajedničkim upravljanjem s kompanijom ExxonMobil i drugim američkim kompanijama.

Nakon što je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika, Doha je darovala Boeing 747 vrijedan 400 miliona dolara koji se sada preuređuje kao nova verzija predsjedničkog aviona Air Force One. Navodni katarski kontakt s Iranom također pokazuje u kojoj su mjeri zaljevske zemlje od početka rata promatrale svoj utjecaj na opskrbu energijom kao sredstvo pritiska. 

Trump prozvao tamošnje monarhe

Ipak, upravo je Iran, zahvaljujući kontroli Hormuškog tjesnaca, pokazao najveću sposobnost iskorištavanja te poluge. Američki dužnosnici rekli su da su CIA i visoki dužnosnici Trumpove administracije bili upoznati s obavještajnim podacima o katarskom obraćanju Iranu, potezu koji se mogao protumačiti kao podrivanje američko-izraelskih ciljeva u vojnoj kampanji.

Unatoč tome, nije bilo naznaka ozbiljnog narušavanja odnosa između Dohe i Washingtona. Trump je prošlog mjeseca na društvenim mrežama objavio da je odustao od nastavka napada na Iran nakon apela tamošnjih monarha koje je naveo poimence, počevši od katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija. Katar je ostao uključen u mirovne pregovore s Iranom te je još ove sedmice poslao delegaciju u Teheran, iako je vodeću posredničku ulogu prepustio Pakistanu.

Postrojenje koje je Katar, prema navodima sigurnosnih dužnosnika, nastojao zaštititi, golemi je industrijski kompleks gotovo dvostruko veći od grada Washingtona. Prirodni plin koji ondje nastaje koristi se za sve, od kućanskih štednjaka do elektrana u Aziji i Europi.  

Pouzdan dobavljač plina

QatarEnergy, državna kompanija koja upravlja Ras Laffanom, godinama se smatrala najpouzdanijim svjetskim dobavljačem ukapljenog prirodnog plina, odnosno LNG-a. Prema katarskim dužnosnicima i energetskim analitičarima, nikada prije nije propustila značajniju isporuku.

Taj neprekinuti niz prekinut je 2. marta, što je predstavljalo jedan od prvih šokova za energetska tržišta tokom rata. Obustava rada u Ras Laffanu dogodila se prije nego što su Saudijska Arabija, Kuvajt ili druge zaljevske države poduzele slične mjere i prije nego što je postalo jasno da će Hormuški tjesnac mjesecima ostati zatvoren za tankerski promet.

Sigurnosni dužnosnici navode da su katarski kontakti s Teheranom otkriveni praćenjem komunikacija iranskih čelnika. Odbili su otkriti identitet sudionika razgovora kako bi zaštitili obavještajne sposobnosti. Više dužnosnika reklo je da obavještajni podaci jasno pokazuju kako je Doha bila spremna zaštititi Ras Laffan bez obzira na moguće posljedice za američko-izraelske interese, čak i ako bi takav potez ojačao iransku strategiju izazivanja ekonomskog haosa.

Fokus je bio izbjegavanje štete

Glavni motiv Katara bio je, prema riječima jednog regionalnog sigurnosnog dužnosnika, “izbjeći štetu za čiji bi oporavak vjerovatno trebalo deset godina”. Saudijska Arabija, Kuvajt i druge zemlje također su pokušavale pronaći načine za ograničavanje iranske odmazde, no katarski pokušaj smatrao se direktnjim.

“To pokazuje kako funkcionira balansiranje interesa iza kulisa među zaljevskim državama i u njihovim komunikacijama s Iranom”, rekao je dužnosnik. Katarski predstavnik osporio je takva tumačenja. Potvrdio je da je Doha “pozvala Iran da ne napada”, ali je poricao bilo kakav pokušaj traženja posebne zaštite za Ras Laffan ili spremnost na manipuliranje energetskim tržištima.

Takav bi potez, rekao je, stvorio “vrlo opasan presedan”, odnosno očekivanje da “svaki put kada je Iran ljutit trebamo zaustaviti rad naših postrojenja”. Time bi se, dodao je, legitimiralo prihvaćanje ekonomskih gubitaka kad god Iran ima geopolitički problem.

Pojedini zapadni i regionalni dužnosnici smatraju da Katar ima interes očuvati postojeće stanje u Iranu jer je nesrazmjerno profitirao od zajedničkog pristupa plinskom polju South Pars-North Dome. Jedan od razloga je i to što su zapadne sankcije godinama ograničavale sposobnost Irana da razvija vlastiti dio nalazišta.

Katarski dužnosnik odbacio je tvrdnje da Doha ima koristi od opstanka iranske teokratske vlasti. “Za nas je Iran uvijek bio prijetnja, čak i prije Islamske revolucije”, rekao je. Rat je opisao kao “scenarij iz noćne more”.

Nakon što se posljednjih godina suočio s blokadama susjednih zaljevskih država i izraelskim napadima na čelnike Hamasa u Dohi, Katar je razvio snažan instinkt za samoodržanjem, smatraju sadašnji i bivši američki te zapadni dužnosnici. “Prošle godine napao ih je Izrael, ove godine napada ih Iran. Katar je dugi niz godina morao djelovati u načinu preživljavanja, a posebno od početka rata u Gazi. U tom je načinu i danas”, rekao je Timmy Davis, američki ambasador u Kataru od 2022. do prošle godine.

"Još ne znamo razmjere štete"

Davis je rekao da sumnja da bi Doha Iranu ponudila izričit dogovor po načelu “ruka ruku mije”, ali vjeruje da ne bi oklijevala ukazati na to kako bi njezini krizni planovi “mogli biti pozitivni za Iran i skratiti sukob”. Ako je Katar doista uspio privremeno osigurati zaštitu za Ras Laffan, ona nije dugo trajala.

Nakon snažnih američko-izraelskih napada prvog dana rata, u kojima su ubijeni ajatolah Ali Hamenei i velik dio njegovog najužeg kruga saradnika, Iran je 2. marta odgovorio lansiranjem velikog broja projektila i dronova prema susjednim zaljevskim državama. Dok su zatvarali Ras Laffan, katarski dužnosnici slali su proturječne poruke o tome što se ondje dogodilo.

“Još ne znamo razmjere štete. Još nije jasno koliko će vremena trebati za popravke”, rekao je ministar energetike Saad al-Kaabi u intervjuu objavljenom 6. marta u Financial Timesu, dodajući da će rat “uništiti” svjetske ekonomije, prenosi Telegram.

Preuveličavanje štete na objektu?

Katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman Al Thani u zasebnom je intervjuu rekao da je Ras Laffan bio meta “velikog napada”, ali da je “čudom” pretrpio minimalnu štetu. Posljedice bi, upozorio je, nadilazile LNG i pogodile proizvodnju umjetnih gnojiva i drugih proizvoda, ugrožavajući “prehrambenu sigurnost brojnih zemalja”.

Analiza satelitskih snimki koju je proveo The Washington Post nije pokazala vidljiva oštećenja u Ras Laffanu ni na drugim lokacijama za koje je Katar tvrdio da su bile napadnute. Uspoređene su snimke nastale 27. februara i 6. marta. Katarski dužnosnik rekao je da je pogođena betonska ploča u Ras Laffanu, ali dronom koji je nosio toliko malu bojevu glavu da ni udar ni nastala šteta nisu mogli biti vidljivi na satelitskim snimkama.

U saopćenju za Washington Post katarski Ured za međunarodne medije odbacio je kao “neosnovane” tvrdnje da je Doha “preuveličala ili izmislila štetu na LNG postrojenju Ras Laffan kao izgovor za njegovo zatvaranje”. Odluka je, navodi se, donesena nakon procjena katarske vojske koja je utvrdila vjerodostojnu prijetnju ljudskim životima u energetskim postrojenjima.

Šteta će se sanirati godinama

Nešto više od dvije sedmice kasnije, 18. marta, katarski strahovi su se obistinili kada je Iran izveo niz razornih napada nakon što je izraelskim zračnim udarima bila teško oštećena iranska plinska infrastruktura. Taj je napad potaknuo Trumpa da kritizira izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Izjave katarskih dužnosnika nakon tog napada bile su mnogo konkretnije od onih iz razdoblja zatvaranja Ras Laffana. Ministar energetike Al-Kaabi rekao je da je napad uništio ključnu infrastrukturu odgovornu za gotovo 20 posto katarskog izvoza LNG-a.

Prema njegovim riječima, štetu će biti potrebno popravljati između tri i pet godina, a posljedice će godinama remetiti isporuke Kini, Južnoj Koreji i Belgiji. “Ovo nije bio samo napad na državu Katar. Ovo je bio napad na globalnu energetsku sigurnost i stabilnost”, rekao je Al-Kaabi.