Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić izjavio je da se Bosna i Hercegovina, u proceduralnom smislu, i dalje nalazi na tački na koju ju je Evropsko vijeće postavilo u martu 2024. godine, kada je donesena odluka o otvaranju pregovora s Evropskom unijom, prenosi Fena.

Govoreći u Dnevniku D Federalne televizije o evropskom putu BiH, NATO integracijama, imenovanju novog visokog predstavnika i odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH, Brkić je kazao da BiH nije napravila bitan iskorak u procesu pristupanja EU.

Nisu se trebala dogoditi uvjetovanja

"Kada je donesena odluka o otvaranju pregovora, nismo otpočeli pregovore i u kontekstu pristupanja EU nismo napravili bitan iskorak. Trebali smo ih iskoristiti pametnije, jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj EU razgovara - rekao je Brkić.

Podsjetio je da su političke krize i dnevno-politička prepucavanja usporili evropski put BiH.

"Nisu se trebala dogoditi uvjetovanja i stvaranje kriza na državnom nivou, čemu smo svjedočili cijelu 2025. godinu. Svaki pokušaj da se pitanje zakona o sudu, zakona o VSTV-u i imenovanje glavnog pregovarača nađe na dnevnom redu naišao je na otpor i postao dnevno-politička tema sukobljavanja unutar Vijeća ministara - kazao je.

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Brkić je kazao da je njegova stranka spremna odmah podržati imenovanje na principima inkluzivnosti i supsidijarnosti.

Bez volje za imenovanje pregovarača iz reda srpskog naroda

"Mi smo spremni odmah, bezuvjetno, na principima inkluzivnosti i supsidijarnosti, da dođe do imenovanja glavnog pregovarača na temeljima već jednog džentlmenskog sporazuma koji postoji", rekao je Brkić.

Ipak, ocijenio je da je BiH veoma blizu izbora i da vjerovatno neće biti dovoljno političke volje za imenovanje pregovarača iz reda srpskog naroda.

"Mislim da smo preblizu izborima i ne mislim da će u prvom redu stranke Trojke biti spremne da imamo pregovarača iz reda srpskog konstitutivnog naroda ili pregovaračicu koja bi mogla osigurati da bilo koju odluku koju primi uime BiH provede cjelokupno na teritoriji BiH - kazao je.

"Glavnog pregovarača moramo imati u trenutku kada se bude održavala prva međuvladina konferencija. Tada počinje tehnička faza pregovaranja, tada počinje stvarni posao preuzimanja pravne stečevine EU - naveo je.

Komentirajući francusko-njemački non-paper o faznoj integraciji zemalja zapadnog Balkana i Moldavije, Brkić je rekao da krajnji cilj ostaje punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Akcioni plan za članstvo

"Sada treba dati mogućnost kandidatima, kada ispune ono što je zadano, da mogu fazno integrirati u pojedine segmente EU, od slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Budući da nismo otvorili pregovore, to za nas u metodološkom smislu ništa ne znači - kazao je Brkić.

Govoreći o NATO integracijama, podsjetio je da se BiH formalno nalazi u Akcionom planu za članstvo.

"Mi jesmo, uvjetno rečeno, stepenicu do članstva. Ali taj put može se razvući na određeni broj godina iz prostog razloga što NATO želi da primi BiH na temelju odluke i unutarnjeg konsenzusa u BiH - rekao je.

Komentirajući proces izbora novog visokog predstavnika, Brkić je rekao da svoju procjenu temelji na komunikaciji nakon sjednice PIC-a i razgovorima s akterima uključenim u proces.

"Trideset i jednu godinu nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma Ured visokog predstavnika uistinu nema više smisla. Mislim da ko god to bio zasigurno neće imati izvršne bonske ovlasti na raspolaganju kao do sada i vrlo vjerojatno će imati vrlo ograničen vremenski rok kada će se donijeti odluka o zatvaranju Ureda visokog predstavnika - rekao je Brkić.

Traži izmještanje OHR-a

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je i fizičko izmještanje OHR-a u Brisel. Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Brkić je rekao da i u Hrvatskoj i u međunarodnim institucijama postoji percepcija da Hrvati nemaju jednak status u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

"Sve dok imamo činjenicu da mnogobrojniji narod unutar Federacije, Bošnjaci, mogu izabrati člana Predsjedništva Hrvatima, to govori da nismo jednakopravni - kazao je.

Govoreći o odnosima Hrvata i Bošnjaka, poručio je da je potrebno više političke hrabrosti i mudrosti kako bi pitanje jednakopravnosti Hrvata postalo dio političkog mainstreama.

"Bili smo u Neumu blizu, bili smo aprilskim paketom blizu, bili smo posljednjih 20 godina jako blizu svih tih dogovora koji bi, prema mom mišljenju, duboko stabilizirali odnose u BiH - kazao je.

Ocijenio je da su propuštene prilike teško nadoknadive te zaključio da bi BiH bila ispred Crne Gore na putu ka EU da je, prema njegovim riječima, uspjela implementacija Aprilskog paketa.