Moždani udar je i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj, a od cerebrovaskularnih bolesti 2024. godine umrlo je 3656 osoba, upozorili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) uoči Hrvatskog dana moždanog udara koji se obilježava u nedjelju, 21. juna.

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se kako bi se skrenula pažnja na ozbiljnost ove bolesti te naglasila važnost prevencije i ranog prepoznavanja simptoma.

-Obilježavanjem ovog dana nastoji se edukovati građane o faktorima rizika, važnosti zdravih životnih navika te potrebi hitnog reagovanja pri pojavi simptoma, navodi HZJZ.

Prema posljednjim raspoloživim podacima, cerebrovaskularne bolesti bile su 2024. godine treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 7,2 posto u ukupnoj smrtnosti. Od 3656 preminulih, njih 1601 bili su muškarci (6,4 posto svih umrlih muškaraca), a 2055 žene (7,9 posto svih umrlih žena), što ukazuje na nešto veću smrtnost među ženskom populacijom.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki događaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljnog snabdijevanja dijelova mozga kisikom i hranjivim materijama. Nedostatak kisika i hranjivih materija uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih ćelija, što za posljedicu ima oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Faktori koji povećavaju rizik od moždanog udara su povišen krvni pritisak, tjelesna neaktivnost, nezdrava ishrana, pretilost (gojaznost), fibrilacija atrija, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, povišene masnoće u krvi, dijabetes te depresija i stres. Iz HZJZ-a upozoravaju da se na njih može uticati, dok na faktore poput dobi, spola i porodične historije nije moguće uticati.

Stručnjaci stoga ponavljaju poruku da je ključno redovno mjeriti krvni pritisak, kontrolisati nivo šećera i masnoća u krvi, održavati zdravu tjelesnu težinu, biti fizički aktivan, prestati pušiti te ograničiti unos soli, šećera i alkohola.

Jednako je važno i pravovremeno prepoznati simptome koji se javljaju iznenada. To su utrnulost ili slabost ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, smetnje u govoru i razumijevanju, zamagljenje ili gubitak vida, vrtoglavica, nesiguran hod te iznenadna, jaka glavobolja često praćena mučninom i povraćanjem. Pri pojavi bilo kojeg od ovih znakova potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Iz HZJZ-a takođe podsjećaju na važnost rane rehabilitacije koja bi, prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, trebala početi što prije nakon stabilizacije bolesnika, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana. Rehabilitacija uključuje multidisciplinarni pristup – fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku pomoć, neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju te psihološku podršku – s ciljem što većeg oporavka izgubljenih funkcija i povratka samostalnosti u svakodnevnom životu.