Evropska unija razmatra mogućnost novog pristupa prema Srbiji kako bi podstakla nastavak reformi i zaustavila nazadovanje u području vladavine prava i demokratije. Prema pisanju portala Politico, u Briselu se pripremaju planovi kojima bi Beograd bio nagrađen nakon što je ublažio sporne zakone za koje su međunarodni stručnjaci upozoravali da ugrožavaju nezavisnost pravosuđa.

No, provedba tih planova mogla bi biti odgođena nakon što je bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio ostavku i raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora, što cijelo pitanje čini politički osjetljivijim.

Brisel želi podstaći nastavak reformi

Prošle sedmice parlament Srbije usvojio je izmjene spornih zakona koje su ranije kritikovali Evropska unija i Venecijanska komisija, najviše pravno savjetodavno tijelo Vijeća Evrope. Stručnjaci su upozoravali da bi prvobitna rješenja mogla narušiti nezavisnost pravosuđa, otežati borbu protiv organizovanog kriminala te ugroziti istrage korupcije.

Prema četvorici zvaničnika upoznatih s planovima Evropske komisije, Brisel sada traži način kako nagraditi Srbiju za taj zaokret i podstaći je da nastavi s reformama te ne odustane od preuzetih obaveza na putu prema članstvu u Evropskoj uniji. Jedan od zvaničnika rekao je da u Briselu prevladava stav da "Srbiju ne treba potpuno izgubiti", iako niko ne očekuje njeno skoro pristupanje Uniji.

Ursula von der Leyen, Emmanuel Macron i Friedrich Merz (Foto: EPA / Autor: OLIVIER HOSLET)

Vučićeva ostavka zakomplikovala planove

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Francuske Emmanuel Macron i kancelar Njemačke Friedrich Merz ranije ovog mjeseca razgovarali su s Vučićem tokom sastanka na vrhu u Crnoj Gori. Prema izvorima Politica, jedna od tema bila je mogućnost da Srbija dobije određene pogodnosti ako odustane od zakona koji nisu usklađeni s evropskim standardima. No, samo nekoliko dana kasnije Vučić je najavio da će podnijeti ostavku te raspisati parlamentarne i predsjedničke izbore. Glasnogovornica Evropske komisije Paula Pinho izjavila je kako zasad nije jasno ko će biti kandidati na budućim izborima.

Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji od 2012. godine, ali Brisel već duže upozorava da bi zbog demokratskog nazadovanja i bliskih odnosa s Rusijom mogla ostati bez više od milijardu eura evropskih sredstava. Evropska unija najveći je finansijski partner Srbije. Između 2021. i 2024. godine odobrila joj je više od 586 miliona eura bespovratnih sredstava, dok je dodatnih 1,5 milijardi eura dostupno pod uslovom provedbe reformi. Prema podacima vlade Srbije, od 2000. godine Srbija je iz evropskih fondova i ulaganja primila više od sedam milijardi eura.

Beograd u idućim sedmicama želi otvoriti treći od ukupno šest pregovaračkih klastera u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom. Ambasador Srbije pri EU i glavni pregovarač Danijel Apostolović poručio je da je Srbija usvojila pravosudne zakone u skladu s preporukama Venecijanske komisije te da bi otvaranje trećeg klastera predstavljalo važnu prekretnicu u pregovorima. Taj klaster obuhvata konkurentnost, ekonomski rast, industrijsku politiku i usklađivanje s carinskom unijom EU te se smatra manje politički osjetljivim od ostalih pregovaračkih područja. Ipak, diplomate iz dviju država članica upozoravaju da među članicama i dalje postoji veliki skepticizam prema napretku Srbije. Jedan od njih poručio je da ispravljanje vlastitih grešaka predstavlja tek minimum te da samo po sebi nije dovoljno da bi Beograd zaslužio posebnu nagradu.

Izvor: tportal.hr