Nakon dvije operacije i nekoliko ciklusa zračenja tokom posljednje četiri godine zbog tumora, 34-godišnja Kubanka Irisleydis Tristá posljednjih sedam mjeseci ne može obaviti CT pregled koji bi pokazao je li se rak proširio.

CT uređaj u bolnici Hermanos Ameijeiras u Havani, vodećoj bolnici u zemlji, ne radi. Liječnici su joj, kaže, rekli da zbog nedostatka resursa na Kubi više ne mogu obaviti novu operaciju. "Osjećam da mi je život u opasnosti", kazala je Tristá za Associated Press.

Majka je 13-godišnjeg djeteta iz Batabanóa, grada udaljenog oko 70 kilometara južno od Havane. "Ne znam je li tumor narastao. Nemamo način da to saznamo", dodala je.

Bolnice se suočavaju s nestašicom medicinskog materijala

Nekoć hvaljeni kubanski sistem besplatnog i univerzalnog zdravstva posljednjih je godina naglo propao. Analitičari smatraju da je krizu dodatno pogoršao nedostatak goriva, koji pripisuju pooštrenim američkim sankcijama usmjerenim na energetski sektor otoka, čime se dodatno produbila ekonomska kriza koja traje već godinama.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pritom vrši pritisak na socijalističku vladu Kube da provede velike ekonomske reforme i promijeni način upravljanja državom u zamjenu za ukidanje sankcija.

Bolnice diljem zemlje suočavaju se s nestašicom medicinskog materijala, uključujući šprice, gaze, vakcine i anestetike. Nedostaju i rezervni dijelovi za popravak medicinske opreme, poput uređaja za hemodijalizu i CT uređaja, zbog čega pacijenti ostaju bez ključne zdravstvene skrbi.

Pacijentima se zbog nestašice hrane teško pridržavati prehrane koju su im propisali liječnici. Velik broj liječnika specijalista i medicinskih tehničara u međuvremenu je napustio zemlju.

Amerika pojačala pritisak

Kuba se s ekonomskom krizom borila još od pandemije covida i pooštravanja američkih sankcija, no situacija se dodatno pogoršala nakon što su američke vlasti početkom januara zarobile tadašnjeg venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, čime je Kuba ostala bez jednog od svojih najčvršćih saveznika.

Bijela kuća potom je zaprijetila državama koje Kubi prodaju gorivo te pojačala pritisak na strane kompanije i pojedince kako bi prekinuli poslovanje s Havanom. Posljedice su bili višesatni nestanci električne energije, koji su trajali i više od 20 sati dnevno, racionalizacija benzina te pad industrijske i prehrambene proizvodnje.

UN još u martu pokrenuo hitni plan

Mario Cruz Peñate, predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije (PAHO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na Kubi, izjavio je da je situacija posebno zabrinjavajuća za zemlju čiji su zdravstveni pokazatelji godinama bili uporedivi s onima razvijenih država, uključujući nisku stopu smrtnosti, visok očekivani životni vijek, široku vakcinisanost i dostupnu prenatalnu skrb.

"Situacija je šokantna", priznao je Cruz Peñate. Dodao je da je nestašica goriva izazvala "vrlo velike" poremećaje u zdravstvenom sistemu, ne samo u pružanju zdravstvenih usluga, nego i u cijelom procesu kontinuiteta liječenja.

Istaknuo je i da su PAHO i WHO imali poteškoća u distribuciji humanitarne pomoći. Ujedinjene nacije, o kojima ovise te organizacije, još su u martu pokrenule hitni plan vrijedan 94 miliona dolara kako bi odgovorile na očekivanu humanitarnu krizu uzrokovanu energetskom blokadom.

Pala stopa preživljavanja djece oboljele od raka

Prema izvještaju kubanske vlade objavljenom u junu, stopa preživljavanja djece oboljele od raka pala je sa 85 na 65 posto otkako su u januaru uvedena energetska ograničenja.

"Imali smo djecu koja su umrla. Dvoje ove godine. Ova situacija je strašna", rekla je Yolainy Romero, specijalistica Nacionalnog instituta za onkologiju i radiobiologiju u Havani, tokom obilaska dječijeg odjela.

Romero je navela da se neka djeca, osobito ona iz udaljenih pokrajina, moraju vraćati u bolnicu svaka 21 dan radi liječenja. "Ponekad prođe sedmica, pa čak i 15 dana prije nego što uspiju doći zbog nestašice goriva", istaknula je.

"Vrlo je teško", rekla je Adriana Felipe García, čija se četverogodišnja kći Nashly Zerquera liječi u toj bolnici. Na liječenje su doputovale iz grada Sancti Spíritus, oko 350 kilometara istočno od Havane.