Dobro je poznato da savjeti za dugovječnost uključuju pravilnu ishranu, tjelovježbu i aktivan društveni život, no najnovija naučna studija pruža potvrdu da važnu ulogu imaju i drugi faktori.

Istraživanje provedeno među stanovnicima Sardinije, jedne od takozvanih Plavih zona u svijetu u kojima živi najviše stogodišnjaka, otkrilo je da bi jedan, dosad izostavljeni faktor mogao biti podjednako važan – ličnost, objavljeno je na portalu ScienceAlert.

Ličnost utiče na način na koji reagujemo na izazove, komuniciramo sa svijetom oko sebe i pomaže nam da oblikujemo navike i ponašanja koja nas održavaju aktivnima dok starimo, tvrdi naučni tim koji je vodila psihologinja Maria Chiara Fastame sa Univerziteta u Cagliariju u Italiji.

Mehanizmi uspješnog starenja

Naučnici su istakli da najnoviji rezultati, objavljeni u časopisu International Journal of Applied Positive Psychology, upućuju na to da kombinacija prilagodljivih osobina ličnosti i efikasnog suočavanja sa stresom podstiče aktivniji način života, čime se dobija bolji uvid u mehanizme uspješnog starenja.

Nije jednostavno razjasniti doprinos ličnosti kvalitetnom starenju. Na proces starenja utiču brojni faktori, od genetskih predispozicija do okruženja u kojem živimo, zbog čega je teško izdvojiti uticaj pojedinačnog faktora.

To je jedan od razloga zašto su Plave zone, regije s najvećim procentom stogodišnjaka i najdužim životnim vijekom te s najmanjim procentom hroničnih bolesti, toliko zanimljive naučnicima.

Plava zona na Sardiniji

Psihologinja Fastame i njene kolege u svojoj su se studiji usmjerili na Plavu zonu na Sardiniji.

Cilj je bio istražiti povezanost osobina ličnosti s psihološkim blagostanjem i kvalitetom života povezanom sa zdravljem (HRQoL), koja uključuje procjenu aspekata fizičkog i mentalnog zdravlja.

Prethodne studije, uključujući one koje je vodila Fastame, pokazale su da ljudi koji žive u plavim zonama postižu bolje rezultate kada su u pitanju osobine poput otpornosti, psihološke dobrobiti i optimizma, ali detaljnije istraživanje ličnosti nije provedeno.

Hobiji i psihološko blagostanje

Naučnici su pretpostavili da će prilagodljive osobine ličnosti biti povezane s boljom kvalitetom života povezanom sa zdravljem. Također su očekivali da će osobe s tim osobinama imati veće psihološko blagostanje i više vremena provoditi baveći se hobijima u poređenju s osobama koje ne žive u Plavim zonama.

U istraživanju je učestvovalo 125 odraslih osoba u dobi između 71 i 101 godine, od kojih 55 živi u Plavoj zoni i 70 iz obližnje zajednice izvan Plave zone.

Zajednice su odabrane zbog vrlo slične socioekonomske i kulturne pozadine te pristupa istoj besplatnoj zdravstvenoj zaštiti koju pruža italijanska vlada.

Zanimljiv detalj

Svaki je učesnik podvrgnut nizu testova, upitnika i intervjua kako bi se procijenilo njegovo mentalno i fizičko zdravlje, način života (uključujući slobodno vrijeme i hobije) te pet ključnih osobina ličnosti – otvorenost, savjesnost, ekstrovertnost, srdačnost i sklonost stresu.

Jedan rezultat bio je posebno zanimljiv: osobe koje žive u Plavim zonama nisu pokazale značajno višu kvalitetu života povezanu sa zdravljem u poređenju s drugima.

Utvrđeno je, međutim, da su bile puno otvorenije, što je jedna od pet glavnih osobina ličnosti. To znači da su pokazale veći nivo radoznalosti i interesa za učenje, kao i spremnost na intelektualni angažman s novim idejama i isprobavanje novih stvari.

Slobodno vrijeme

Stanovnici Plave zone također su pokazali bolje vještine suočavanja sa stresom, veću emocionalnu otpornost te su provodili više vremena baveći se mentalno ili fizički stimulirajućim aktivnostima u slobodno vrijeme.

Otvoreniji ljudi obično su bili psihički stabilniji i više su vremena provodili baveći se hobijima. Savjesniji ljudi su pak prijavili veće zadovoljstvo životom te su posjedovali bolje vještine suočavanja sa stresom. S druge strane, osobe sklonije stresu obično su prijavljivale nižu kvalitetu života povezanu sa zdravljem.

Naučnici s italijanskog Univerziteta ne smatraju da ličnost igra direktnu ulogu u dugovječnosti, ali zaključuju da može uticati na način na koji živite svoj život.

Radoznalost i intelekt

Na primjer, neko ko je radoznao i intelektualno angažovan u svijetu vjerovatnije će tražiti nova iskustva, održavati društvene veze, baviti se hobijima, ostati aktivan i nastaviti učiti.

Moguće je da ličnost ne može uticati na kvalitetno starenje nezavisno od ishrane i tjelesne aktivnosti, ali može oblikovati obrasce ponašanja koji povećavaju izglede za zdravije starenje.

Studija je bila relativno mala i opservacijska, tako da ne može pokazati da ličnost uzrokuje zdravo starenje. Za takav zaključak biće potrebna dalja istraživanja, tvrde naučnici.

Faktori dugovječnosti

Jedna od najdužih studija stogodišnjaka, na primjer, otkrila je da međugeneracijsko povezivanje ili faktori ličnosti, uključujući snažan osjećaj svrhe, mogu biti faktor dugovječnosti.

To je samo još jedan dokaz da psihološke osobine mogu igrati veliku ulogu uz poznatije faktore poput ishrane, tjelovježbe i društvene aktivnosti.