Dok Washington pokreće svoj najnoviji plan za slabljenje iranske ekonomije, Islamska Republika zaprijetila je regionalnim i globalnim odgovorom osmišljenim da podigne cijenu sukoba za Sjedinjene Američke Države i ostatak svijeta.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, američki ministar finansija Scott Bessent najavio je da će SAD ciljati složenu mrežu koju je Iran godinama gradio kako bi svojim kompanijama i institucijama omogućio zaobilaženje širokih američkih sankcija. Ovaj potez dolazi nakon šest mjeseci rata koji su pokrenuli SAD i Izrael, a koji je u međuvremenu dospio u pat-poziciju zbog izostanka diplomatskog rješenja, piše CNN.

'Ekonomski Dan D' ostavio mnoge razočaranim

Široke sekundarne sankcije koje je Bessent predstavio uključuju kazne za iranske trgovinske partnere u sektorima koje Islamska Republika koristi za održavanje svoje ekonomije, poput digitalne imovine, tehnologije i pomorskog transporta. Međutim, dugo očekivana najava Trumpovih mjera „ekonomskog Dana D“ ostavila je mnoge razočaranima, nakon što je Washington odlučio odgoditi uvođenje velikih novih mjera. Umjesto toga, fokus je uglavnom stavljen na proširenje i pooštravanje provođenja postojećih sankcija, uz upozorenje da bi strože kazne mogle uslijediti protiv zemalja koje ne prekinu veze s Iranom.

Umjesto da popusti pred prijetnjama, Iran ističe svoju sposobnost da uzvrati i nanese štetu drugoj strani. Upozorava na proširenje napada na regionalne proizvođače nafte i evropske zemlje, a čak nagovještava i mogućnost pretvaranja svog nuklearnog programa u oružje.

"Dugo smo igrali šah... ali smo također naučili igrati poker. Sada već neko vrijeme igramo kombinaciju to dvoje", rekao je u ponedjeljak novinarima glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei.

Kako bi Iran mogao odgovoriti na američku ekonomsku eskalaciju

Iran već mjesecima blokira prolazak brodova kroz Ormuski moreuz, sprečavajući regionalne zemlje da preko tog pravca izvoze naftu i gas. Prije rata, kroz Ormuski moreuz prolazila je petina svjetskih zaliha nafte i gasa.

Iranski saveznik u Jemenu, pokret Huti, nedavno je otvorio novi front u Crvenom moru, napadajući saudijski izvoz nafte i infrastrukturu. Sada najviši iranski vojni zvaničnici prijete napadima na energetske ciljeve i izvan Ormuskog moreuza, što bi potencijalno moglo uključivati neke od novih ruta za transport nafte koje zaobilaze taj morski prolaz.

"Ako se ekonomski rat nastavi, nijedna kap nafte neće biti izvezena, ni kroz Hormuški moreuz niti bilo gdje iz Perzijskog zaljeva“, napisao je Mohsen Rezaei, šef iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, na platformi X. Kasnije je u televizijskom intervjuu rekao: 

"Uzvratit ćemo na način koji će biti poput zemljotresa".

Bilo kakvi napadi ili poremećaji u pomorskom saobraćaju mogli bi dodatno povećati globalne cijene nafte, što bi vjerovatno dovelo i do rasta cijena goriva na američkim benzinskim pumpama.

Uz pomoć američke mornarice, saudijske, kuvajtske, katarske i emiratske naftne kompanije počele su isključivati transpondere na svojim tankerima kako bi izbjegle otkrivanje od strane iranskih vlasti. Naftu i dalje izvoze s određenim uspjehom, iako je broj prolazaka znatno manji nego prije rata.

Saudijska Arabija je preusmjerila oko 5 miliona barela nafte dnevno kroz svoj naftovod Istok–Zapad, koji joj omogućava izvoz preko Crvenog mora umjesto kroz Ormuski moreuz. Ostali proizvođači nafte s Bliskog istoka preusmjerili su još oko 2 miliona barela dnevno oko moreuza.

Iran je signalizirao da su ti tankeri sada u njegovom fokusu. Objavio je spisak od 45 brodova za koje tvrdi da ne poštuju pravila koja želi nametnuti pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz. Upozorio je da će brodovi koji krše njegove protokole biti suočeni s ograničenjima prilikom budućih prolazaka, uključujući „novčane kazne, zadržavanje ili zapljenu“.

Širenje geografskog obuhvata rata

Teheran bi također mogao svojim projektilima gađati lokacije mnogo udaljenije od Irana. U ponedjeljak je iransko Ministarstvo vanjskih poslova ukazalo na američke avione za dopunu goriva koji napuštaju teritoriju Bugarske, upozoravajući da bi Teheran mogao napasti tu članicu Evropske unije i NATO-a.

"Iran ima legitimno pravo napasti mjesto porijekla i izvor bilo kakvog čina agresije“, rekao je Baghaei novinarima u ponedjeljak. Dodao je da je Teheran „jasno stavio do znanja da se svaka akcija koja se smatra podrškom američkoj i izraelskoj vojnoj agresiji protiv Irana, prema međunarodnom pravu, smatra učešćem u činu agresije“.

Tokom rata Iran je napao 11 zemalja, uglavnom u regiji Perzijskog zaljeva. Također se vjeruje da je napao bazu koju koriste britanske snage na Kipru, a očigledno je pokazao i sposobnost da dosegne otoke koje američke snage koriste duboko u Indijskom okeanu, stotinama kilometara daleko.

Napad na savezničku članicu EU-a i NATO-a poput Bugarske predstavljao bi značajnu eskalaciju.

"Iran će učešće ili podršku bilo koje zemlje američkom ekonomskom ratu protiv iranskog naroda smatrati činom rata“, rekao je Rezaei.

Promjena nuklearne doktrine

Iran je više puta tvrdio da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode i da nema namjeru razvijati nuklearnu bombu, uprkos tvrdnjama Izraela i SAD koje su dovele do višestrukih napada na iranska nuklearna postrojenja.

Nakon što su SAD i Izrael ubili vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamenei, koji je zabranjivao nuklearno oružje, stavovi unutar nekih zvaničnih krugova u Iranu postepeno se mijenjaju prema ideji povlačenja iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojim se članice obavezuju da nikada neće razvijati nuklearnu bombu.

Oko pola tone visoko obogaćenog uranija, materijala koji se može koristiti za izradu nuklearnog oružja i dalje je zakopano u Iranu. Američke obavještajne službe procjenjuju da je Teheran pojačao napore da zaštiti i zatvori pristup tom materijalu.

Iranski parlament raspravlja o prijedlogu zakona kojim bi se Iran povukao iz NPT-a, tvrde iranski parlamentarci. U nedjelju je Rezaei dao rijetku izjavu u kojoj je otvoreno spomenuo mogućnost da zemlja razvije nuklearno oružje.

"Cijeli svijet govori: ‘Znači, NPT nema nikakav efekat?’“ rekao je državnoj televiziji, dodajući: „Kada Amerika vodi ovakav rat, ljudi pitaju: Zašto onda mi sami ne bismo krenuli putem razvoja nuklearnog oružja?“

Prilagođavanje i odvraćanje

Stručnjaci kažu da kombinacija američke blokade, sankcija i vojnih akcija vjerovatno neće natjerati Iran da odustane od svojih ključnih pregovaračkih stavova - ekonomskog rasterećenja i priznanja njegove kontrole nad Ormuskim moreuzom.

"Iran i dalje ima sposobnost da regionalizira troškove koji mu se nameću tako što može zaprijetiti energetskim tokovima, infrastrukturom i regionalnom trgovinom“, rekao je za CNN Sina Toossi, viši saradnik Centra za međunarodnu politiku u Washingtonu.

"Što Washington bude pokušavao učiniti ekonomsku blokadu sveobuhvatnijom, to će mu trebati više zemalja koje će sarađivati, a potencijalno će Teheran izvršiti pritisak na još više aktera kao odgovor.“

Za sada, kaže Toossi, iranski odgovor bit će kombinacija ekonomske prilagodbe i odvraćanja od daljnje eskalacije.

"Izgraditi alternativne puteve opstanka tamo gdje je to moguće, istovremeno jasno stavljajući do znanja da pokušaj potpunog ekonomskog gušenja neće proći bez posljedica za cijelu regiju", piše CNN.