Zbog nacionalizacije slovenačke Sberbanke, austrijska Mesofa, koja se do preimenovanja zvala Sberbank Europe, nedavno je podnijela odštetni zahtjev protiv Evropske komisije, ECB-a i nekoliko drugih tijela EU, tražeći otprilike 174 miliona eura odštete. Nova Ljubljanska banka postala je vlasnik slovenačkog sjedišta Sberbanke za oko pet miliona eura, piše ljubljanski Dnevnik.

Austrijska Mesofa Vermögensverwaltungs, koja se prije preimenovanja 2023. zvala Sberbank Europe, a bila je u vlasništvu ruske državne banke Sberbank, u julu je podnijela tužbu protiv Evropskog parlamenta, Vijeća EU, Evropske komisije, Evropske centralne banke (ECB) i Jedinstvenog odbora za sanaciju (SRB) zbog eksproprijacije slovenačke podružnice Sberbanke u martu 2022. Kako se vidi iz tužbe objavljene u Službenom listu EU prije nekoliko dana, traži se solidarna isplata 173,4 miliona eura za pretrpljenu materijalnu štetu i najmanje 450.000 eura za nematerijalnu štetu, zajedno sa zateznim kamatama za oba zahtjeva za naknadu štete od dana eksproprijacije do dana isplate odštete. Kada je slovenačka Sberbanka eksproprisana, njen vlasnik postala je Nova Ljubljanska Banka (NLB), što ju je koštalo 5,1 milion eura. U sljedećem koraku NLB je preimenovala bivšu rusku banku u N Banku, a zatim je pripojila.

Slovenačka Sberbanka bila je u direktnom vlasništvu Sberbank Europe sa sjedištem u Beču. Nakon eksproprijacije slovenačke i hrvatske Sberbanke i zatvaranja poslovanja u Austriji, gdje su štediše konačno isplaćene zbog dovoljne imovine i kapitala, preostala imovina Sberbank Europe prodata je sredinom 2023. austrijskom poduzetniku Stefanu Zöchlingu, prema pisanju bečkih novina Der Standard, za 240 miliona eura.

Nakon ruskog vojnog napada na Ukrajinu krajem februara 2022., Sberbank, jedna od najvećih banaka u Rusiji, blokirana je u američkom finansijskom sistemu, a kasnije i u međunarodnom platnom sistemu Swift, putem kojeg se obrađuju transakcije vrijedne bilione dolara. Među slovenačkim klijentima Sberbanke zavladala je panika, many su počeli podizati novac, a u veoma kratkom vremenu, unutar dva dana, ogromne količine novca odlivale su se iz Sberbanke. Situacija na slovenačkom bankarskom tržištu postala je haotična. Uslijedio je vikend, kada se mnogo toga događalo iza kulisa u Frankfurtu, gdje je sjedište ECB-a, te u Briselu i drugdje, traženo je i konačno pronađeno adekvatno rješenje.

U ponedjeljak, 28. februara, ECB je objavio da je, prema njihovoj procjeni, Sberbank Europe „u bankrotu ili na rubu bankrota“. Banka Slovenije zatvorila je poslovnice Sberbanke u Sloveniji i ograničila poslovanje s karticama; bankovne kartice mogle su se koristiti u ograničenom obimu, tako da je klijent mogao ili podići novac s bankomata ili potrošiti ukupno maksimalno 400 eura dnevno. Sljedeći dan, kada su banke ostale zatvorene, bio je „dan spasa“ za slovenačke klijente, posebno za one koji su na svojim računima imali više od 100 hiljada eura, što je maksimalni iznos do kojeg država zakonom garantuje bankovne depozite. Banka Slovenije objavila je da će klijenti od sljedećeg dana, 2. marta, moći nesmetano poslovati i raspolagati svojim sredstvima. Objasnili su da će slovenačku poslovnicu Sberbanke preuzeti NLB te naglasili da ovo rješenje čuva finansijsku stabilnost u Sloveniji, bez opterećenja drugih banaka ili državnog budžeta.

Banka Slovenije također je izjavila da u trenutnoj situaciji postoje dvije mogućnosti za sanaciju Sberbanke Slovenije: ili bi prestala s radom i štediše bi bile isplaćene u skladu s pravilima garantnog sistema, ili bi dobila novog vlasnika, što bi omogućilo održavanje svih poslovnih odnosa, kako zajmoprimaca tako i štediša.

Mesofa smatra da su im institucije EU protiv kojih su podnijeli tužbu oduzele imovinu bez naknade u iznosu koji bi bio u razumnom razmjeru s ekonomskom vrijednošću Sberbanke Slovenije. U obrazloženju tužbe, Mesofa je navela nekoliko razloga na osnovu kojih traži odgovarajuću naknadu kao kompenzaciju za oduzimanje.

Navodi o kršenju prava vlasništva

Jedan od razloga je taj što postoji dovoljno ozbiljno kršenje prava na vlasništvo prema Povelji EU o temeljnim pravima zbog očigledne i ozbiljne greške u odnosu na to šta predstavlja tržišne uslove. „U ovom slučaju, netačna primjena i razumijevanje tržišnih uslova zasniva se prvenstveno na očigledno i veoma manjkavom izvještaju o procjeni, u kojem je ekonomska vrijednost Sberbanke Slovenije značajno podcijenjena, što je uticalo na razumijevanje tržišnih uslova, uključujući naknadu dioničarima za prenos dionica u svrhu eksproprijacije, u čemu su napravljene očigledne i ozbiljne greške."

Drugi razlog je što je došlo do dovoljno ozbiljne povrede vlasničkih prava Mesofe zbog nezakonitog, neregulisanoɡ, netransparentnog i neistinitog postupka tendera za određivanje naknade koja će se isplatiti slovenačkoj podružnici Sberbanke. Među žalbenim razlozima bila je i dovoljno ozbiljna povreda vlasničkih prava Mesofe, jer stvarno određena naknada za slovenačku Sberbanku i rezultirajuća naknada za Mesofu nisu postigle pravednu ravnotežu između javnog interesa koji se želi ostvariti i zaštite temeljnih prava podnosioca zahtjeva. Mesofa je navodno bila prisiljena snositi nesrazmjeran i prekomjeran teret bez primanja naknade u iznosu koji bi bio u razumnom omjeru sa stvarnom ekonomskom vrijednošću slovenačke Sberbanke.

ECB procijenio da banke propadaju

Dan prije nego što je NLB postala vlasnik slovenačke Sberbanke, Evropska komisija objavila je da je odobrila programe sanacije za slovenačku i hrvatsku Sberbanku, podružnice Sberbank Europe, na osnovu programa koje je usvojio Jedinstveni odbor za sanaciju. Sanacija tih banaka odobrena je u okviru Okvira EU za oporavak i sanaciju banaka – kroz instrument prodaje poslovanja. Dok je slovenačka Sberbanka prešla u vlasništvo NLB-a, hrvatska Sberbanka je prešla u vlasništvo Hrvatske poštanske banke.

Rješavanje problema kroz sanaciju bolje od stečaja

Prema Uredbi o jedinstvenom mehanizmu za sanaciju, Jedinstveni odbor za sanaciju (SRB) može odlučiti da se banka mora sanirati ako propada ili je vjerovatno da će propasti, ako nema dostupnih alternativnih privatnih rješenja i ako je mjera sanacije potrebna u javnom interesu. U tom slučaju, on podnosi program sanacije Evropskoj komisiji, koja mu se potom mora usprotiviti ili ga odobriti.

Prije ovogodišnje tužbe za naknadu štete protiv tijela EU, tužbu protiv Evropske komisije i Jedinstvenog odbora za sanaciju podnijelo je 2022. godine sjedište Sberbanke u Moskvi pred Sudom EU. U tužbi se tražilo da Opći sud EU proglasi ništavnim program podrške za sanaciju slovenačke Sberbanke, uključujući izvještaj o procjeni Jedinstvenog odbora za sanaciju. Opći sud EU nije uvažio te zahtjeve u svojoj presudi donesenoj u novembru prošle godine, a u februaru ove godine Mesofa (kako se Sberbank Europe zove nakon rebrandinga) podnijela je žalbu Sudu EU, o kojoj još uvijek nije odlučeno.

Početkom 2025. godine Jedinstveni odbor odlučio je da dioničari Sberbanke pogođeni mjerom sanacije u odnosu na Sberbanku Sloveniju i Sberbanku Hrvatsku nemaju pravo na nikakvu odštetu. Utvrdio je da su u procesu sanacije bili u boljem položaju nego što bi bili u kontekstu redovnog stečajnog postupka. Odluka se, između ostalog, zasnivala na procjenama vrijednosti Sberbanke u objema zemljama koje je proveo nezavisni procjenitelj.