Krivični zakon BiH, član 239. Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Zakon je jasan, nema sumnje u to da nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH znači činjenje krivičnog djela? Zašto nema reakcije pravosuđa? Ne samo u ovom, nego u brojnim drugim slučajevima.

Vlado Adamović odgovara:

"Ima li šta jednostavnije nego utvrditi formalne autoritete koji imaju obavezu provoditi odluke Ustavnog suda iako važi fama o tome da su to vrlo komplikovani slučajevi i da se ne zna krug odgovornih osoba, s druge strane ja vrlo odgovorno tvrdim, broj odgovornih osoba koji bi mogao ući u osnov sumnje ka činjenju takvog djela je dostupan na internetu, pitanje je dobre volje i profesionalnosti u svemu tome.

Prema ovome što je javno, objavljeno, ne znam da je neko presuđen zato što nije poštovao odluke Ustavnog suda BiH, te šta se radi u Tužilaštvu, da li se vode određene istrage, također ne znam, ali znam i ponovit ću da to spada u najelementarnije i najjednostavnije istrage koje se uopće mogu provoditi bez obzira što je obilježje djela tako. To su istrage koje tužilac može završiti u kancelariji, ne mora izaći iz nje, jer imate na jednoj strani, odluku Ustavnog suda a na drugoj strani imate formalni autoritet koji je to obavezan provesti, to spada u kategoriju službenih ili odgovornih osoba, njihova imena su poznata. Razgovor s tužiocem zašto neko nije izvršio ili zbog čega, zaokružuje tu istragu i vrlo jednostavno se utvrdi".

Da li institucije reaguju po službenoj dužnosti?

"Sistem prijavljivanja krivičnih djela je propisan tako službene, odgovorne osobe moraju po zakonu stanoviti broj krivičnih djela prijavljivati, one su propisane u zakonu. Međutim, još uvijek važi princip da i ako glas dopre do tužioca on ima obavezu to goniti. To može saznati iz razgovora, iz rezultata javnog skupa, može saznati iz novina, s televizije. On ima zakonsku obavezu ukoliko smatra da postoji osnov sumnje pokrenuti postupak", kazao je Adamović.

Zašto se to tako rijetko, ili gotovo nikako ne događa?

"To morate pitati Tužilaštvo, vjerovatno su preopterećeni poslom, imaju dosta službenih prijava, ali ono što bi svakako trebalo biti u domenu 'imati sluha' je spoznati da ljudi javno pričaju o nečemu da to predstavlja problem u određenom vremenskom periodu, pa od pedesetak tužilaca u jednom tužilaštvu ne bi bilo na odmet da se jedan zaduži pa u roku od 10 do 15 dana ispita te glasine ili eventualno donese odluku u tom pogledu", istakao je advokat i  bivši sudija Vrhovnog suda FBiH.