Breza (Betula pendula) bjelogorično je vitko drvo prepoznatljivo po bijeloj kori.

Oduvijek je cijenjena u mnogim narodima diljem svijeta, a posebno kod Indijaca, Indijanaca i Sibiraca.

U 12. stoljeću sveta Hildegarda preporučivala je cvjetove breze protiv rana i čireva sa sporim zarastanjem.

U 16. stoljeću italijanski ljekar Mattioli otkrio je izvanrednu učinkovitost breze protiv kamenaca u bubregu i mjehuru, nazvavši je "stablom protiv bubrežnih bolesti".

Breze iz Sibira poznate su po tome što na njima raste iznimno ljekovita parazitska gljiva - čaga.

Ljekovitost breze

Listovi i pupoljci breze sadrže saponin, tanine, eterična ulja, saharoze, betulin, smole, vitamin C.

U brezovom katranu nalaze se gvajakol i krezol – tvari koje imaju ljekovito i antiseptičko djelovanje pa se često koriste protiv kožnih bolesti.

Listovi breze smanjuju holesterol, čiste krv i djeluju protiv bolesti jetre. Srčani edemi uzrokovani oslabljenom cirkulacijom, arterijskom hipertenzijom i aterosklerozom također se liječe uz pomoć breze.

Breza je najcjenjenija kao diuretik te se koristi za pospješivanje mokrenja, protiv kamenaca, bubrežnih bolova i albuminurije. Potiče znojenje i liječi bolesti mjehura.

Breza se preporučuje i u liječenju gripe, prehlade i hroničnih upala sinusa. Snižava temperaturu, ublažava glavobolje i jača imuni sistem.

Čajevi od lista breze su odlični protiv povišenog krvnog pritiska. 

Razni biljni preparati od breze poboljšavaju cirkulaciju i razgrađuju trombove. Preporučuju se kod tromboflebitisa, upala na koži, upale pluća, bronhitisa.

Breza se upotrebljava i kod bolesti izazvanih radijacijom.

Čajevi od listova i pupoljaka uspješno podmlađuju tkivo i ubrzavaju zacjeljivanje bez ožiljaka čak i dubokih rana. Breza, također, poboljšava koncentraciju, jača pažnju i osnažuje organizam.