BIT ĆE PARA K’O U PRIČI: Premijer Novalić najavio 300 miliona KM pomoći privredi, i to putem…

"Ono na čemu svi trebamo aktivno i ubrzano raditi prilikom provođenja novih mjera u FBiH, jeste intenzivnija i brža koordinacija između različitih nivoa vlasti kako bi te mjere bile efektnije, pravičnije i efikasnije u provedbi", rekao je Novalić.

  • Ekonomija

  • 14. Avg. 2020  14. Avg. 2020

  • 0

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić govorio je u intervjuu za "Faktor" kada se može očekivati drugi set mjera za pomoć privredi, koja je pogođena usljed pandemije. Otkrio je i kada turizam može očekivati pomoć od 20-30 miliona KM.

Objasnio je i kako će to administracija podnijeti teret krize, da li se smiju dirati plaće državnih službenika i kakve bi to posljedice ostavilo po Federaciju, odnosno hoće li i dalje sav teret pandemije na svojim plećima nositi samo radnici u realnom sektoru.

Možete li nam na početku reći da li se priprema drugi set ekonomskih mjera za stabilizaciju privrede u FBiH koja je pretrpjela znatne štete usljed pandemije? Ukoliko se pripremaju, u čemu će se ogledati i kada će početi njihovo provođenje s obzirom na to da je “korona-zakon” prestao važiti?

– Treba kazati da Vlada Federacije BiH od početka pandemije uzrokovane koronavirusom, stalno radi na ublažavanju njenih posljedica, prvenstveno kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi, ali i oporavila i stabilizirala ekonomija. Nakon Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, Vlada FBiH priprema i drugi set ekonomskih mjera za stabilizaciju privrede. Uspostavljen je Garancijski fond pri Razvojnoj banci Federacije BiH, usvojen je Program ekonomske stabilizacije i oporavka, a sljedeći korak je pojedinačno pomaganje najpogođenijih sektora privrede. Mi već na tome radimo. Opredijelili smo se da u ovoj drugoj fazi podrške idemo ciljano na pomoć pojedinim oblastima privrede koje su najviše pogođene. U pripremi je zakonska regulativa kojom planiramo direktno pomoći turistički sektor s iznosom od 20 do 30 miliona KM, a koja bi trebala biti donesena u septembru. Potom na isti ili sličan način planiramo direktnu pomoć i za ostale pogođene sektore, kao što je, recimo, prijevoznički, ali i drugi sektori koji bilježe najveću pogođenost ovom pandemijom.

U čemu će se još ogledati drugi set ekonomskih mjera?

– Što se tiče drugog, aktivnog seta ekonomskih mjera, Vlada FBiH je u usvojenom Programu ekonomske stabilizacije i oporavka taksativno utvrdila ciljeve koji se žele postići, a to su očuvanje radnih mjesta, makroekonomska stabilnost, podrška izvozu, jačanje zdravstvenog sektora, sistema socijalne zaštite i ubrzavanje implementacije javnih investicija. Pored toga, Program ima jasne i mjere koje će voditi postizanju tih ciljeva, a odnose se na unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i povećanje javnih investicija. Stoga nam je u narednom periodu potrebna ubrzana implementacija javnih investicija, posebno u putnu infrastrukturu s obzirom na to da ima najveći multiplikator efekt na ekonomski rast. Također su nam bitni i sektor energetike i željezničke infrastrukture. Naravno, istovremeno se radi i na donošenju legislative koja se odnosi na unapređenje poslovnog ambijenta te povećanje stepena konkurentnosti privrede. Kada je riječ o oporavku ekonomije u Federaciji BiH, napravili smo dva seta mjera, jedan je pri kraju provedbe, a u narednom dužem periodu ćemo raditi korake koje radi cijeli svijet, podupirati javne investicije.

Kao što je već sada poznato, za subvencioniranje doprinosa bit će izdvojeno, otprilike, 110 miliona KM, a za stabilizaciju privrede je planirano 500 miliona KM. Na što će se usmjeriti taj novac?

– Svjedoci smo da i mnogo jače i razvijenije ekonomije nemaju jasan odgovor na pandemiju. Ove mjere koje smo za sada provodili kroz takozvani antikorona-zakon, daju efekt. Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica prestao je da važi 30. jula, ali je dao značajnu kratkoročnu podršku privredi. Prema podacima Porezne uprave FBiH za tri mjeseca, april, maj i juni, subvencije na doprinose obuhvatile su više od 390 hiljada radnika u ukupnom iznosu od 91,1 milion KM. Ta mjera pomoći bila je subvencioniranje doprinosa na minimalnu plaću za PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 244,85 KM radnicima onih privrednih subjekata koji ovim zakonom ispunjavaju uslove za to, za šta su i podnosili zahtjev Poreznoj upravi FBiH. Pored toga, 200 miliona KM sredstava iz MMF-a, koja su krajem jula direktno raspoređena kantonima, trebaju značajno poduprijeti ekonomiju. Također, i onih dodatnih 30 miliona iz budžeta Federacije za općine i gradove.

Kakva je koordinacija viših i nižih nivoa vlasti u FBiH?

– Ono na čemu svi trebamo aktivno i ubrzano raditi prilikom provođenja novih mjera u FBiH, jeste intenzivnija i brža koordinacija između različitih nivoa vlasti kako bi te mjere bile efektnije, pravičnije i efikasnije u provedbi.Ovih dana Garancijski fond pri Razvojnoj banci Federacije BiH, koji je Vlada FBiH uspostavila, aktiviran je tako da već naredne sedmice očekujemo prve operativne korake. Okončanje javnog poziva za izražavanje interesa komercijalnih banaka za učešće u kreditno-garantnim programima, a potom i donošenje ovih programa. Preliminarni pokazatelji govore da su stvorene operativne pretpostavke, da ćemo vrlo brzo krenuti sa 300 miliona KM u okviru ovog paketa pomoći privredi putem garantnih aranžmana.

Koja je uloga Garancijskog fonda pri Razvojnoj banci u ublažavanju ekonomskih posljedica?

– Garancijski fond pri Razvojnoj banci Federacije BiH za osnovni cilj ima podršku održavanju dostignutog nivoa ekonomskih aktivnosti kroz osiguranje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za privredne subjekte. Podsjetit ću da je tu planirano da početni kreditni potencijal bude 500 miliona KM i s namjerom da taj potencijal bude uvećan i na milijardu KM. Kreditna sredstva iz ovog fonda će, kroz odgovarajuće programe, privrednim subjektima omogućiti finansiranje tekuće likvidnosti, dovršavanje započetih investicija, kao i pokretanje investicija manjeg obima.Uspostava Garancijskog fonda je dio paketa mjera za ublažavanje posljedica na ekonomiju. Cilj kreditno-garantnih programa je da se poboljša pristup finansiranja za privredne subjekte na način efektivnog prenošenja rizika putem garancije. U okviru kreditno-garantnih programa Razvojna banka daje garancije odabranim komercijalnim bankama, koristeći sredstva osigurana od Vlade Federacije BiH, kao i drugih izvora utvrđenih propisima.

S obzirom na to da ste najavili smanjenje plaća u administraciji, na koji način ćete to izvesti jer su zakoni koji reguliraju plaće u javnom sektoru “zabetonirani”. Niko ne smije u njih da dira i ne želi, a vi ste u martu ove godine naglasili kako “svi trebamo jednako podnijeti teret krize”. Do sada su teret podnosili samo radnici u realnom sektoru.

– S trenutnim zakonima i kolektivnim ugovorima, smanjenje plaća u javnom sektoru bi moglo proizvesti brojne tužbe koje bi proizvele kolaps Federacije i federalnog budžeta. Međutim, naša namjera je ista kao i na početku pandemije, a to je da svi moraju podnijeti ravnomjerno teret ove krize. Izmjene radnog zakonodavstva Vlada FBiH je uradila i sada je potez na Parlamentu FBiH. Ta izmjena će ozakoniti fleksibilnost radnog vremena i primanja za vrijeme proglašenih vanrednih, odnosno stanja nesreće, bilo kojeg oblika. Usvajanje izmjena zakona će omogućiti da svi, pa i javni službenici, podnesu teret krize, a da poslije ne nastanu tužbe koje su višekratno veće od ušteda, kao što je to bilo do sada.Također,  treba uzeti u obzir i druge mogućnosti ušteda u administraciji. Siguran sam da ćemo morati pokazati svi, pa tako i administrativni aparat, veću solidarnost, ali i fleksibilniji socijalni partnerski dijalog, a sve kako bi sačuvali što veći broj radnih mjesta i kako bi opstala naša privreda, te kako bi izašli iz ove neizvjesne situacije uzrokovane pandemijom.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...