OHRABRUJUĆE PORUKE AMERIČKOG AMBASADORA: "Dejtonski ustav treba reformisati, bh. građani žele biti dijelom transatlantske zajednice"

Mirovnu konferenciju o Bosni i Hercegovini prije tačno 25 godina vodili su Amerikanci Warren Christopher i Richard Holbrooke i ona se završila Dejtonskim mirovnim sporazumom. U razgovoru s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Inda Swanke iz "Glasa Amerike" pitala je da li je Dayton zastario, da li ga treba mijenjati i da li je Bosna i Hercegovina i dalje američki projekt.

  • Mini market

  • 17. Avg. 2020  17. Avg. 2020

  • 3

"Dejtonski sporazum je okončao užasni rat devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta se pokazao vrlo efikasnim, kao i u smislu poslijeratne reizgradnje", kaže za "Glas Amerike" ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson.

"Dayton je Bosni i Hercegovini, također, donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba da bude živi dokument koji se dopunjava i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme i očigledno je da su bosanskohercegovačkom Ustavu potrebne reforme, i Dayton i bosanskohercegovački Ustav trebaju da se reformišu. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlantske zajednice", pojašnjava ambasador Nelson.

"Ima jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala transatlantske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško riješiti, ali nijedno nije nemoguće riješiti. Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od decenije i nije bilo nemoguće za riješiti. Naravno, trebala je snažna volja i vrijeme da se kaže sada se konačno ide naprijed", kaže u razgovoru ambasador Nelson.

"I mislim da je upravo 25 godina prekretnica, gdje ljudi počinju misliti da je krajnje vrijeme da se pođe naprijed. A ova zemlja može ići naprijed."

"I upravo u odgovoru na pandemiju Covida-19 vidjeli smo određeno jedinstvo, znamo da je to moguće kada za to postoji osjećaj urgentnosti i ja se nadam da će taj osjećaj ostati, pogotovo sada, kada se zemlja mora oporavljati ekonomski i uspostaviti potrebne reforme da bi ekonomski oporavak uopšte bio moguć. Dakle, Bosna i Hercegovina je projekt, ali to je bosanskohercegovački projekt."

Mnoge stvari su izašle navidjelo tokom ove pandemije, i dobre i loše. Šta bi ste Vi izdvojili kao pozitivan razvoj, kad već govorimo u okviru Daytona?

"Kada se osvrnem na značaj ove godišnjice, gledam iz perspektive kakav je progres ova zemlja u tom periodu postigla. Većina građana nije zadovoljna njenim napretkom. Da jesu, ne bi imali toliko ljudi koji i dalje napuštaju zemlju. Međutim, značajnih uspjeha je ipak bilo, naprimjer kreiranje zajedničkih Oružanih snaga, što je bilo ujedinjenje prethodno zaraćenih strana, koje u skladu s Ustavom teže ka svim međunardnim standardima i koje su postale pouzdane mirovne snage na međunarodnoj pozornici, ravnopravan partner u borbi protiv tererorizma, rame uz rame s američkim snagama u Afganistanu i na drugim mjestima. Ovo je odličan primjer i treba nam još takvih primjera, jer je očigledno da, kada se donese odluka, da je stvari moguće primijeniti."

Jedan od velikih problema o kojima ste govorili, a koji se ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na njene susjede je odliv mozgova. Da li je bolja regionalna komunikacija i saradnja i moguće proširivanje tržišta jedna od karika koja bi mogla pomoći da se pokrenu međunarodne investicije, američke investicije, što bi vodilo novim radnim mjestima i na taj način uklonilo ovaj problem, kako je nedavno zaključilo Atlantsko vijeće? Da li se Vi slažete s tim?

"Veoma mnogo, i drago mi je da je Atlantsko vijeće okupilo regionalne lidere da razgovaraju o ekonomskoj kooperaciji, počinjući s važnosti zajedničkog odgovora za pandemiju Covida-19, jer kako smo vidjeli, virus nema granice, a samo zajednički odgovor je efektivan.

Iz tog razloga su otvoreni tzv. zeleni koridori, kojima se brzo i efikasno odvijao saobraćaj i opreme i hrane i drugih roba koje su bile neophodne za borbu protiv virusa. Tu smo vidjeli mogućnost da se standardizuje ovaj vid komunikacije i da se na taj način pomogne i standardizira i trgovina i sve regulative i procesi u cijelom regionu te se tako poboljšava poslovna sredina. To daje mogućnost svim biznisima u regionu da jednostavno prošire svoje tržište, ali u isto vrijeme kreira mnogo atraktivnije tržište za direktne strane investicije i iz Sjedinjenih Država i od drugih kredibilnih investitora koji žele donijeti nova radna mjesta i pozitivne promjene. Ali, i oni će, po pravilu, također željeti garancije da će njihove investicije biti u fer procesu i zaštićene, dakle opet se vraćamo na borbu protiv korupcije i za slovo zakona kao najveći prioritet da bi se poslovalo na pravi način", rekao je u razgovoru za "Glas Amerike" ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...