Nakon što je Turska pokrenula potragu za nalazištima plina u istočnom Sredozemnom moru, na područjima za koja Kipar ili Grčka smatraju da oni imaju pravo na eksploataciju, te Grčka najavila proširenje svog ekonomskog pojasa sa šest na 12 milja u Jonskom moru, turski dopredsjednik Fuat Oktay označio je to razlogom za rat, a turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu skrenuo je pažnju na odgovarajuću odluku turskog parlamenta.

Već 1995. je turski parlament proširenje grčkih teritorijalnih voda u Egejskom moru označio razlogom za rat. Ako bi se to dogodilo, Egejsko more bi, zbog brojnih grčkih otoka, postalo praktički grčko more. Ankara bi onda mogla započeti rat bez traženja novog odobrenja od parlamenta, napominje “Berliner Zeitung”.

– Sukob se zaoštrio otkako su u istočnom Sredozemnom moru lokalizirana nalazišta zemnog plina i nakon što je Turska krajem 2019. s Libijom sklopila sporazum o razgraničenju područja koja im pripadaju u Sredozemnom moru, koji ništavnim ne smatra samo Grčka - podsjeća "Frankfurter Allgemeine Zeitung" te nastavlja:

- Turska je u subotu demonstrativno započela vojnu vježbu u istočnom Sredozemnom moru. Radi se o ‘vježbama gađanja’ na području između južnog turskoga grada Anamura i Sjevernog Kipra, koje će trajati do 11. septembra, kako je saopštila Ankara, prenosi FAZ.

“Süddeutsche Zeitung” donosi intervju sa profesoricom za međunarodno pravo mora Nele Matz-Lück, koja podsjeća da Turska nikad nije pristupila UN-ovoj konvenciji o pravu mora UNCLOS iz 1982. te zaključuje:

- Pozicija Turske uopće nije tako loša kako se često prikazuje. Ali, ona je slabija nego pozicija Grčke. Možda Ankara sad provocira u nadi da će se Atina na kraju upustiti u zajedničko korištenje resursa. To bi za Tursku moglo biti korisno. To bi, ujedno, bila mogućnost da se sadašnja pat-pozicija mirno savlada.”

Iste novine donose i komentar pod naslovom “Slijepa solidarnost”, u kojem autor Tomas Avenarius kritizira držanje Europske unije: “Sukob oko nalazišta plina u Sredozemnom moru ne podgrijava samo Turska.”

Grčka kod određivanja svojih granica na moru provodi politiku maksimalizma, koja nema pokriće u međunarodnom pravu. I Atina tamo šalje ratne brodove, održava vježbe svoje flote. Kao članica EU, Grčka, uprkos tome, može biti sigurna u ‘potpunu solidarnost Njemačke i EU’, kako je izjavio ministar vanjskih poslova Heiko Maas prilikom svoje neuspješne posredničke misije. A kad francuski predsjednik Macron onda još igra ulogu nekog Napoleona 2.0, šalje ratne brodove i izjavi da Turci samo još razumiju ‘jasan jezik’, niko se ne bi trebao čuditi ako se uskoro u Sredozemnom moru bude pucalo, upozorava "Süddeutsche Zeitung", prenosi Hayat.