"Ono što vidimo u čitavoj Europi je da je pandemija u brzom širenju. Nažalost, trenutno smo u periodu velikih nepoznanica, jer ne znamo dokle to može ići. Hrvatska dosta zaostaje za drugim zemljama", rekao je Lauc. 

"Ovaj tjedan će vjerojatno biti 3.000 i nešto, ali sigurno nećemo doći na 10 tisuća dnevno", rekao je Lauc. 

"Ja se osobno nadam da se približavamo vrhuncu", dodaje Lauc. 

"Globalno, mi nismo na vrhu, mi smo na početku jednog vala. Brojevi su uistinu zabrinjavajući, preko 500 tisuća zaraženih dnevno u svijetu. Ne dijelim preveliki optimizam zbog utjecaja virusa na zdravlje ljudi", nadovezao se Đikić. 

"Dovoljno je reći da je ovo jedan od najopasnijih virusa koje smo sreli u zadnjih 100 godina. Brzo se širi, zahvaća sve, utječe i na zdravstveni sustav. Ovaj virus je najopasniji i jer nije najsmrtonosniji, jer je blokirao cijeli svijet. Mi već godinu dana nemamo normalan život, to je globalna kriza", rekao je Đikić. 

"Ovaj virus se može kontrolirati s pravilnim mjerama, to smo pokazali na proljeće, a to sad pokazuju i neke druge zemlje. Potrebaje oprez i pravilno testiranje. Ovaj virus nije samo zdravstveni problem, to je virus koji ulazi u društvo, u sve pore, od radnika, socijalnih službi i zdravstva i zato je opasan", rekao je Đikić.

Kontrolira li Hrvatska virus?

"Želio bih samo reći da bih rado rekao da kontroliramo virus, ali brojevi su važni i govore nam da moramo biti izrazito oprezni. Još se nismo dovoljno probudili što se tiče potrebnih mjera", rekao je Đikić.

"U ovom trenutku nitko u Europi i na zapadu ne kontrolira širenje virusa, on se širi sve brže u najvećem dijelu Europe. Ali ta brzina širenja nije povezana sa strogošću mjera u pojedinim zemljama. Ovaj virus je moguće suzbiti ovakvim mjerama u ranijim fazama pandemije. Nažalost, mi to više ne možemo, nitko u Europi to ne može napraviti i sad moramo pokušati usporiti brzinu širenja. No, većinu ljudi koju zarazi ovaj virus neće ubiti i većina neće biti hospitalizirana. Razloga za osobnu paniku nema, ali moramo se potruditi da smanjimo broj zaraženih, ali i ovaj broj koji imamo će toliko opteretiti zdravstveni sustav da će ljudi biti ugroženi i zbog nekih banalnih problema koje bi medicina inače vrlo lako riješila", rekao je Lauc te dodao: "Mi ćemo sigurno prijeći brojku od 30 mrtvih dnevno za par tjedana".

"Broj zaraženih u Europi je toliki da nitko ne može zaustaviti širenje pandemije", naglašava Lauc. 

"Ovdje se radi o horizontalnom širenju virusa, jer ga više ne kontroliramo i tu pojedinačne mjere više ne funkcioniraju. Apelirao sam prvenstveno na vladu da se fokusiramo na strateški program koji bi predvidio mjere do kraja godine, da na temelju toga možemo znati koje su nam mjere pravilne i dobre. Mislim da se previše fokusiramo na aspekt zdravstvene kontrole virusa - broj zaraženih broj u bolnicama, ali puno ozbiljniji je globalni kontekst, jer to je društveni, socijalni, ekonomski problem. Imate i psihološki utjecaj na građane, ljudi žive pod velikim stresom i bez adekvatnog odgovora ćemo gubiti bitku s virusom", rekao je Đikić.

"Apeliram na premijera da preuzme vodstvo i da u suradnji s ministarstvima stvori strateški program i prezentira ga javnosti, to očekujem od njega", rekao je Đikić.

"Situacija u društvu polarizirana"

"Situacija u društvu je jako polarizirana. Dio ljudi se užasno boji da će umrijeti, a dio smatra da je to sve prevara. Kad komunicirate prema jednoj skupini, one druge odbijate od sebe i oni postaju neprijatelji, a mi smo zadnjih pola godine imali period kad nije bilo loše i živjeli smo kao da pandemije nema. Kad pogledate čitavu Europu, i zemlje sa strogim mjerama tijekom ljeta i zemlje koje su imale gotovo nikakve mjere su sad gotovo u identičnoj situaciji", kazao je Lauc. 

Lauc smatra kako nam sad dolazi na naplatu to što dolazi zima i to što se ovaj virus ponaša kao tipični sezonalni virus.

"Nitko ne zna nacrtati točan plan i da bude siguran da je u pravu. Mi smo nekoliko tjedana iza tog vala koji je pogodio Češku, Belgiju itd.. mi moramo pogledati ono što se dogodilo njima i napraviti plan u skladu s tim. Mislim da vladi treba odati priznanje da je Hrvatsku zasad dobro vodila, bilo je sigurno grešaka, ali ne bih napadao vladu i ne bih rekao da rade loše. Nitko ne može biti siguran hoćemo li do kraja biti uspješni, ali da je Hrvatska rangirana u drugim stvarima ovako uspješna kao protiv pandemije, svi bi živjeli puno bolje", rekao je Lauc.

"Uloge Stožera i Vlade u Hrvatskoj pomiješane"

"U Hrvatskoj su uloge Vlade i Stožera jako pomiješane, ali za znanstvenike su brojevi sve. Mi moramo uvijek pohvaliti vladu kad radi nešto dobro. I u lipnju smo zaista bili na nuli, ali zbog raznih razloga mi smo se previše opustili, proglasili pobjedu nad virusom, nama zima tek dolazi, mi smo u kolovozu prekinuli turizam jer smo dobili informacije izvana o tome koliko je zaraženih kod nas. Nama je trebao kvalitetni turizam s dosta testiranja. Hrvatska se u rujnu našla na listi najgorih u Europi, a danas smo u sredini ljestvice", ističe Đikić.

Smatra kako se radi o brojevima koji su evidentni.

"Moj savjet je da zajednički radimo, i premijer koji treba preuzeti ulogu iznad Stožera koji je nekapacitiran, jer ovo je puno šira kriza. Treba nam druga vrsta borbe nego na proljeće. Svi trebamo raditi da napravimo najbolji plan, da građani prežive i jesen i zimu. Ljudi su preopterećeni, preumorni i sad izlaze problemi na površinu. Ne možemo zatvarati oči i govoriti da Vlada radi dobro.. I premijer i predsjednik u ovom trenuku pokazuju neozbiljnost. To ne ukazuje na dobar put", kazao je Đikić.

"Mogu se složiti s kolegom Đikićem da je trenutak da počnemo svi razmišljati o tome što nas čeka. Za dva tjedna nas čeka gore i ono što radimo danas odlučit će o onom što će biti za više tjedana", nadovezao se Lauc.

Đikić: "Mi moramo imati svoje mjere na svoje brojeve"

"Trebamo imati naše vlastite podatke i vlastite mjere. I Lauc je u pravu da ono što vrijedi u Japanu ne mora vrijediti u Hrvatskoj. Mi moramo imati svoje mjere obzirom na svoje brojeve. Mi moramo raditi što češće serološka testiranja, genska testiranja..."

Đikić smatra kako Hrvatska tehnološki zaostaje.

"Te brojeve bi trebali imati danas i serološki testirati i prošli mjesec, a ne koristiti brojke iz svibnja. Prvenstveno smo još tijekom ljeta uvesti brze antigene testove. Stožer bez pravih brojki ne može donijeti pravovremeno prave mjere. Tada bismo bili uspješniji. Mi smo zakasnili s lokalnim mjerama i sad imamo nekontrolirano širenje", kazao je Đikić.

Đikić se osvrnuo i na direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka. 

"Zbunjuje me kad kolega Capak kaže da ne uvodimo antigene testove jer nisu dovoljno osjetljivi, a oni se koriste u Njemačkoj i Americi. Tako se gubi renome i povjerenje i s takvim načinom je Stožer sebe doveo u nezahvalnu poziciju, a i sada zbog grešaka koje su radili imaju malo povjerenje i u struci i u javnosti", rekao je.