Danas se u nekim, većinski pravoslavnim zemljama proslavlja Nova godina, a kako je sve nastalo i ko sve slavi i obilježava taj praznik, doznajte u nastavku.

Naime, danas se, prema julijanskom kalendaru, proslavlja Nova godina. Julijanski kalendar ili stari kalendar je uveo Julije Cezar 45. godine p. n. e. i koristio se u cijeloj Evropi do 16. stoljeća, kada su države počele da prelaze na gregorijanski kalendar. Dakle, u vrijeme uvođenja kalendara uopće nije postojalo kršćanstvo!

Na prvom vaseljenskom saboru u Nikeji u Grčkoj 325. godine Hrišćanska crkva je prihvatila julijanski kalendar za svoj zvaničan kalendar. Tvorac kalendara je grčki astronom Sosigen na inicijativu Julija Cezara, po kojem kalendar i nosi ime.

Julijanski kalendar nije bio savršen i njegova razlika u odnosu na tropsku godinu se povećava za jedan dan svakih 128 godina. To je kasnije utvrđeno pa je na saboru u Nikeji 325. godine odlučeno da se iz kalendara izbace tri dana koja predstavljaju akumuliranu razliku.

Pošto je julijanski kalendar i dalje ostao nepromijenjen, razlika se do 16. stoljeća akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uočili, astronomi su odlučili da izrade novi kalendar, koji će biti usaglašen sa tropskom godinom. To je postignuto uvođenjem gregorijanskog kalendara.

Julijanski kalendar danas koristi Srpska pravoslavna crkva, a zanimljivo je da Grčka, također većinski pravoslavna zemlja, čiji je čuveni astronom i napravio julijanski kalendar, uopće ne koristi taj kalendar.

Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španija, a ubrzo i ostale većinski katoličke zemlje. Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve, poput Grčke, Rumunije i Bugarske, prešle na ovaj kalendar.

No, neke zemlje, kao što su Rusija i Srbija, to jest njihove autokefalne pravoslavne crkve, i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

(SB)