BIO JE AVANGARDA, JEDAN OD NAJVEĆIH: Držali su ga kao taoca, ispisao je historiju u Bihaću, izgubio je oba sina i suprugu, a onda su ga nove vlasti izbrisale u Sarajevu

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz historije.

  • Jeste li znali

  • 21. Jan. 2021  21. Jan. 2021

  • 0

U povodu 140. godišnjice rođenja, sjećamo se Ivana Ribara, jednog od najznačajnijih političara u bivšoj zajedničkoj državi.

Ivan Ribar rođen je u u selu Vukmaniću kod Karlovca 1881. godine. Pravo je studirao u Zagrebu, Pragu i Beču te je doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Jedan je od osnivača Hrvatske napredne demokratske stranke. Kao član Hrvatsko-srpske koalicije, izabran je prvi put za zastupnika u Hrvatskom saboru 1913. godine u Đakovu, gdje je 1906. godine počeo advokatsku službu. Bio je član zajedničkog Hrvatsko-ugarskog sabora. Tokom Prvog svjetskog rata, mada izabrani zastupnik, bio je talac, a potom je poslan na ratište protiv carske Rusije. Tada je potpisao poznati poziv Sokolima na borbu za oslobođenje i ujedinjenje.

Bio je pristaša ujedinjenja i stvaranja Jugoslavije te, nakon ujedinjenja, jedan je od osnivača Demokratske stranke.

Ivan Ribar 1918. postaje član Glavnog odbora Narodnog vijeća u Zagrebu, a 1919. predsjednik Privremenog narodnog predstavništva SHS-a. Godine 1920. izabran je za zastupnika kao član Demokratske stranke, a iste godine postaje i predsjednik Ustavotvorne skupštine te na tom mjestu ostaje sve do 1922. Predsjedavao je skupštinskom raspravom kada je Puniša Račić pucao u Stjepana Radića i ostale zastupnike HSS-a.

Poslije zavođenja diktature kralja Aleksandra, tražio je da njegova stranka apstinira. U vrijeme diktature radio je s uvaženim intelektualcima na osnivanju Narodnog fronta slobode. Zatim je bio aktivan član Udružene opozicije pa je zbog toga isključen iz Demokratske stranke. Za sve vrijeme diktature, na sudovima je branio komuniste. Od 1937. povezuje svoju grupu s Narodnim frontom, koji je osnovan na inicijativu tadašnje ilegalne Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Tokom 1941. godine podržava već aktivni otpor protiv neprijatelja. Nakon početka oružanog ustanka u Srbiji, jedno vrijeme ilegalno je boravio u Beogradu, a potom je otišao u Zagreb, odakle se prebacio na oslobođeno područje. Tokom 1942. godine radio je na pripremama za sazivanje AVNOJ-a. Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. izabran je za predsjednika AVNOJ-a i to ostaje sve do 1945. Član je KPJ od 1943. godine.

U ratu je izgubio oba svoja sina Juricu Ribara i Ivu Lolu Ribara i suprugu Tonicu Ribar.

BRAĆA RIBAR SA MAJKOM (Izvor: Public)

Nakon rata, biran je kao zastupnik u Narodnoj skupštini FNRJ i u Saboru NR Hrvatske. Od kraja 1945. do 1953. bio je predsjednik Predsjedništva Narodne skupštine FNRJ. Jedno vrijeme bio je i član Saveznog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije. Iz političkog života konačno se povukao 1960. godine. Živio je u Zagrebu, gdje je 1968. godine i umro u 87. godini života.

Ivan Ribar primio je brojna odlikovanja. Odlikovan je Ordenom jugoslavenske zastave, Ordenom junaka socijalističkoga rada, Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom zasluge za narod te Ordenom partizanske zvijezde I reda.

Sve do prvih demokratskih izbora po Ivanu Ribaru ime je nosio jedan trg u sarajevskom naselju Dobrinja, a onda su ga i nove vlasti u BiH izbrisale iz sjećanja.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...