"Lanset" navodi ukupno devet simptoma kod ispitanika koji su imali srednje tešku i tešku kliničku sliku te su mnogi od njih i hospitalizovani. Kako se u studiji navodi, tri četvrtine njih imale su najmanje jedan od sljedećih navedenih simptoma čak i šest mjeseci nakon akutne faze bolesti. Čak 26 posto ispitanika imalo je probleme sa spavanjem, nesanicu ili poteškoće da zaspi, što je ozbiljan problem, jer je dobar i redovan san jedan od ključnih načina da se tijelo oporavi, a ovi dugoročni simptomi ometaju i usporavaju oporavak, prenosi beogradski "Blic". Nadalje, depresiju i anksioznost prijavilo je 23 posto ispitanika.

"Ovo su česte posljedice hroničnih bolesti, jer osoba ima utisak da ju je tijelo izdalo, da ne može da predvidi šta će se dalje dogoditi niti da prepozna sopstveni organizam. To izaziva anksioznost, lošu koncentraciju, probleme sa spavanjem, noćne more i brige. Bolest nas često izoluje i od našeg sistema podrške pa se s ovim osjećajima nosimo sami. Anksioznost u težim oblicima može da vodi i u napade panike", kaže Tesa Miler, autorica knjige "Ono što te ne ubije". Devet posto ispitanika prijavilo je bolove u zglobovima, što je česta pojava kod upalnih procesa u tijelu.

Studija je obuhvatila i do sada poznate simptome, poput slabosti mišića, brzog zamaranja, plitkog daha, gubitka čula mirisa i okusa, kao i opadanje kose. Međutim, tri navedena simptoma izdvojila su se u tekstu kao posebno interesantni, jer ih do sada nije prijavljivalo mnogo ljudi.