Policija pretpostavlja da se brzinomjerom manipulira sa svakim trećim rabljenim automobilom koji se prodaje u Njemačkoj. S tim prevaranti povećavaju vrijednost u prosjeku za 3000 eura po automobilu i obmanjuju kupce rabljenih automobila ili leasing tvrtke, a procijenjena ukupna šteta samo u Njemačkoj iznosi oko šest milijardi eura godišnje. Iako je još od rujna 2017., Direktivom EU-a 2017/1151 propisano da se očitanje brojača kilometara u automobilu mora sustavno štititi do danas nema koristi od nje jer kako ističu stručnjaci ADAC-a nedostaje detaljna uredba kako bi točno ta zaštita trebala izgledati i koje bi je neutralno tijelo trebalo provjeravati.

Zasad se čini kao da EU direktiva nije stupila na snagu budući da se s kilometrima još uvijek može manipulirati brzo i jednostavno, pokazuje novo istraživanje ADAC-a. U tu svrhu procijenjene su ponude proizvođača uređaja za podešavanje kilometraže. Rezultat – čim se na tržištu pojave novi modeli vozila, već postoje ponude za manipulaciju kilometražom.

Prevaranti se koriste praktičnim, jednostavnim uređajima za manipulaciju koji su legalno dostupni već od oko 150 eura. Ovi uređaji sadrže softver pomoću kojeg se velikom većinom automobila može manipulirati bilo kojom kilometražom u roku od nekoliko sekundi. U većini vozila kilometraža se može prilagoditi prema potrebi bez uklanjanja dijelova samo sa spajanjem uređaja za upravljanje na zakonski potrebnu dijagnostičku utičnicu. Brojem kilometara se ne upravlja samo neposredno prije prodaje rabljenog automobila. Uobičajena je praksa podešavanja kilometraže jer je to tako jednostavno, čak i dok je automobil u upotrebi, tako da se u povijest vozila proizvođačke radionice unose pogrešni podaci i tako simulira manja kilometraža. Na primjer, leasing tvrtke varaju se prema dogovorenoj kilometraži ili preostaloj vrijednosti.

Mnoge žrtve su i privatni kupci rabljenih automobila. Na primjer, ako mislite da ima još vremena za promjenu zupčastog remena u skladu s očitanjem brojača kilometara. 

– Ako pukne zupčasti remen to u najgorem slučaju može dovesti do oštećenja motora koji košta tisuće eura – kaže Markus Sippl iz ADAC-a.

Zato ADAC apelira na zakonodavstvo da donesu novu uredbu s posebnim provedbenim odredbama, a kupcima rabljenih automobila savjetuje da provjere postoje li odstupanja na auto koji ih zanima:

1. Provjerite račune za popravak, izvještaje o izvršenom tehničkom pregledu, račune za gorivo (kada koristite karticu za gorivo, kilometraža je tamo prikazana), datume servisa i kilometre u knjižici vozila ili naljepnice za zamjenu ulja radi vjerodostojnosti.
2. Stupite u kontakt s prethodnim vlasnikom koji je upisan u potvrde o registraciji. Pitajte go o dokumentima spomenutima u prvoj točki. Pojasniti kilometražu kojom je vozilo prodano.
3. Ne oslanjajte se na podatke prodavača, poput očitanja brojača kilometara. Oni su uglavnom neobavezujući. Inzistirajte na tome da se “stvarna kilometraža” navede u pisanom obliku u ugovoru o prodaji.
4. Neka se provjera rabljenog vozila izvrši kod mehaničara.
5. S rabljenim automobilom obratite pozornost ne samo na kilometražu, već i na stanje održavanja te navike u vožnji prethodnih vlasnika, ako do njih možete doći.
6. Neka se u radionici očita memorija grešaka i intervala održavanja.
7. U slučaju sumnje, odredite datum proizvodnje kilometara i upravljačkih jedinica u radionici: može biti da su oštećeni tijekom manipulacije, a zatim zamijenjeni.