- Proširenje može donijeti trenutne koristi i regiji i Evropi u cjelini, pomažući u osiguranju stabilnog, prosperitetnog i mirnog kontinenta – kazao je Sassoli za Funke Mediengruppe u nedjelju.

Tempo proširenja, kazao je, ovisio bi od ispunjenja pristupnih kriterija zemalja zapadnog Balkana.

- Reforme tek trebaju da se dovrše u svakoj od tih zemalja. Evropska unija, međutim, također mora održati svoja obećanja i priznati napredak – kazao je.

Pored Srbije i Crne Gore, zemlje zapadnog Balkana čine Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.

EU već održava pristupne razgovore s Crnom Gorom i Srbijom, dok su Albanija i Sjeverna Makedonija zvanični kandidati.

Bosna i Hercegovina i Kosovo do sada su smatrani potencijalnim kandidatima za pregovore.

Krajem prošle godine, Češka Republika i Slovačka blokirale su usvajanje bitnog teksta o napretku u procesu proširenja EU.

Bugarska je prije toga uložila veto na početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog spora koji proističe iz njihove zajedničke istorije. Sofija također odbija priznati makedonski jezik kao vlastiti entitet, navodeći da je to dijalekt bugarskog jezika. Taj potez također blokira planirani početak pristupnih pregovora s Albanijom.

Takva situacija se smatra problematičnom jer su balkanske zemlje također pod uticajem država kao što su Rusija, Kina i Turska.