Ambasador Hrvatske pri UN-u Ivan Šimonović izjavio je sinoć pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija da je Zagreb veoma zabrinut što Srbija ne sarađuje sa Međunarodnim sudom u Haagu.

Na sjednici na kojoj su izvještaj podnijeli predsjednik i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma UN-a za krivične sudove Carmel Agius i Serge Brammertz, Šimonović je kritikovao Srbiju zbog odbijanja da izruči bivše poslanike Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštivanje suda zbog zastrašivanja svjedoka.

“Ističemo potrebu da Srbija potpuno sarađuje sa Mehanizmom u Haagu, uključujući provođenje svih njegovih odluka. Zastrašivanje svjedoka je ozbiljan zločin koji ometa napore na utvrđivanju odgovornosti optuženih”, rekao je Šimonović.

Povodom sinoćnje izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u govoru pred Vijećem sigurnosti da u ratovima devedestih “niko nije bio anđeo”, predstavnik Hrvatske rekao je da je “veoma jasno ko je bio đavo”, aludirajući na tadašnjeg lidera Srbije Slobodana Miloševića.

Dodao je da jučerašnja pravosnažna presuda bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću “ne može da popuni tu prazninu”.

“Smrt Miloševića lišila nas je presude koja bi dala okvir svih pojedinačnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, u BiH i na Kosovu. Presuda Mladiću, jednom od najbrutalnijih krvnika Miloševića, ne može da popuni tu prazninu, ali može da donese pravdu”, rekao je hrvatski diplomata.

On je naveo da je Hrvatska uvjerena da haško tužilaštvo može da dokaže da su Franko Simatović i Jovica Stanišić odgovorni za zločine u Hrvatskoj i BiH, odnosno njihovu ulogu u udruženom zločinačkom poduhvatu.

“Pošto proces protiv Miloševića nije završen presudom, važno je da se ovaj slučaj završi presudom koja će jasno pokazati uključenost vrha vlasti Srbije u zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH”, naveo je Šimonović.

Ambasador Hrvatske rekao je da Srbija “i dalje ne ulaže dovoljno napora” u nalaženje nestalih u ratu.

Dodao je da Hrvatska i dalje čeka da Srbija odgovori na njen poziv iz septembra 2019. godine na posljednju rundu pregovora koji treba da dovedu do usaglašavanja nacrta teksta bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina.