- Riječ je o ljetnom europskom monsunu. Očekuju se grmljavinska nevremena koja mogu biti i jača. Može se reći da to ima veze s globalnim zatopljenjem, jer se u tim klimatskim scenarijima govorilo o povećanju čestine i jačine ekstrema, uključujući poplave, suše i visoke temperature - rekao je Krešo Pandžić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.

HRT-ov meteorolog Zoran Vakula istaknuo je kako nisu iznenađenje lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, nevremena... ali je za ovu godinu zanimljivo to što je previše ekstrema na puno mjesta u svijetu.

- Znalo ih je biti i prije, ali učestalost tih pojava je zabrinjavajuća - rekao je.

Na pitanje je li se scenarij u Njemačkoj i Belgiji mogao izbjeći, Pandžić je rekao kako ne postoji mehanizam umjetnog sprečavanja tih pojava, ali da su se posljedice mogle ublažiti. 

Vakula je istaknuo da je problem u tome što se upozorenja ne shvataju ozbiljno.

- Mi dajemo u sustavu meteoalarma - sustav upozorenja na opasne pojave - narančasto, nekad i crveno upozorenje i, unatoč tome, opet vidimo automobile koji se kreću, prevrnute kamione... Problem je što se upozorenja ne shvaćaju ozbiljno, a pitanje je i, da su u Njemačkoj shvatili ozbiljno, bi li išli na evakuaciju tako velikog broja ljudi - istaknuo je gostujući na HRT-u.

Dodao je da se nalazimo na vrhuncu toplog dijela života zemaljske kugle, kojem je čovjek barem malo, ali i više, pridonio svojim neodgovornim ponašanjem prema prirodi.

- Gradnja nije kakva bi trebala biti. Mi mijenjamo uobičajene tokove rijeka i dovodimo sebe u opasnost. Projektiranje bi trebalo biti smišljenije, trebali bi paziti kako se priroda inače ponaša i onda paziti da ne djelujemo previše na to njezino uobičajeno ponašanje - rekao je Vakula. 

- Nije sve nepovratno izgubljeno - rekao je Pandžić, dodavši kako se Pariskim sporazumom definira zaustavljanje globalnog zatopljenja te da će se na taj način ublažiti i pojava ekstrema.

- Postoje određene mjere, uvođenje tzv. zelenog gospodarstva - zamjena fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, uvođenje električnih automobila, štednja energije.... Nema bojazni da će biti nekakav gubitak, to je investicija u budućnost, da ne bi došli u nepovratno stanje - rekao je te dodao: "Na kraju ovog stoljeća, mogli bismo se vratiti u prirodno stanje ako se sve ispuni kako je zacrtano."