Uz podršku i na inicijativu UNPROFOR-a, u augustu 1994. godine potpisan je “Antisnajperski sporazum” između Vahida Karavelića, predstavnika Armije BiH, i Dragomira Miloševića, predstavnika VRS-a, kojim se predviđao uspješan prestanak snajperskih napada i konačan pad broja ubijenih civila u Sarajevu. Sporazum nije uspio prekinuti napade snajperista, ali donekle ih je na šest sedmica smanjio. Nakon toga UNPROFOR je objavio kako su obje strane prekršile sporazum i nastavile sa ubijanjem prolaznika, piše Dnevno.hr.

Snajper je pucao na 40 posto sarajevske djece

Unatoč svim pokušajima, grad koji je najduže u historiji bio pod opsadom, krajem rata obilježila je crna bilansa. Opsada u Sarajevu je uzrokovala oko 14 hiljada žrtava – i kao takva postala najveće stratište rata po ljudskim gubicima. Od toga je poginulo 5.600 civila među kojima je 1.600 djece. Od 65.000 do 80.000 djece u tom gradu, njih najmanje 40 posto je doživjelo da snajperi direktno pucaju na njih.

Haris Ibrahimović imao je sedam godina kada je njegov trinaestogodišnji rođak Nedžad, dok ga je držao za ruku, ubijen snajperom u sarajevskom naselju Nedžarići.

Dan ranije Nedžad je mlađeg rođaka, koji je tek pošao u prvi razred vodio u školu. Često su prolazili raskrsnicoms koje je vrebao snajper, a zaštite na njemu nije bilo. Mjesecima kasnije na tom će mjestu biti postavljen kontejner kako bi prelazak ulice bio sigurniji.

Snajper iz Nedžarića pucao cijeli rat

“Čuo sam pucanj, nisam primijetio da je moja lijeva ruka ostala prazna, čuo sam da je jedan od građana rekao: ‘Ranjeno je dijete’, bio sam već prešao na sigurno, okrenuo se i pogledao, moj je Nedžad ležao u lokvi krvi, nepomično, pogođen je snajperskim hicem u lijevu sljepočnicu”, napisao je Haris na svom Facebook profilu nakon što je objavljen video francuskog fotoreportera Philippa Buffona o snajperskom gnijezdu u naselju Nedžarići. Snajper je, kazao je naknadno za Slobodnu Evropu, s tog mjesta pucao cijeli rat, deseci ljudi su poginuli, stotine ranjene na tom mjestu.

Prema nekim procjenama, na Sarajevo su snage bosanskih Srba odnosno Vojska republike srpske i JNA ispalile 64.490 granata i projektila u prve dvije godine opsade ili otprilike 329 dnevno. Najviše je bilo 22. jula 1993., kada je ispaljeno 3.777 projektila na grad. Sveukupno, procjenjuje se da je između 480.000 i 500.000 projektila ispaljeno na grad. Tokom opsade, broj samoubistava u Sarajevu je dramatično porastao, broj abortusa se udvostručio a broj rođene djece smanjio za 50 posto.