Pojavljuje se i u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Turske. Iako je razmjerno rijetka vrsta i najčešće se približava obali u rano ljeto, posljednjih godina sve je češći stanovnik Jadrana, piše Morski.hr.

U Marinskom zaljevu 9. oktobra znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo su prilikom istraživanja naselja posidonije susreli meduzu iz roda Chrysaora. S obzirom na to da u prosjeku naraste do 20 cm dužine i 6 cm promjera klobuka, ovaj je primjerak iznenadio i struku. Znanstvenici kažu da ovakav primjerak još nisu vidjeli.

Ova vrsta meduze obitava pod površinom na dubinama 0-10 m, gdje lebdi i povremeno pliva. Karakterizira je žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas, može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do 1 metra dužine. Ima 24 lovke koje su podijeljene u tri grupe po 8.

Kompas meduza u moru se orijentira i održava ravnotežu uz pomoć senzorskih stanica nazvanih statocisti, a pigmentirane mrlje omogućavaju meduzi percepciju promjene svjetlosti. Hrani se zooplanktonom, a prirodni neprijatelj su joj morske kornjače i riba Mola mola – veliki bucanj, koji se njome hrane.

Centar za invazivne vrste upozorava da, ako naiđete na ovu vrstu, nikako joj se ne približavate i izbjegavate dodir jer može izazvati opekotine i žarenje. Ako se ipak dogodi da vas opeče, mjesto treba ohladiti i namazati aloe verom ili sličnim gelom koji sprječava opeklinske promjene.

Ako vas slučajno ova meduza dotakne i opeče, prije svega treba izići iz mora i opečeno mjesto dobro isprati morskom vodom kako biste odstranili lovke.

Važno je znati da se opečeno mjesto ne smije trljati ni ispirati slatkom vodom ili alkoholom. Na opečeno mjesto dobro je staviti ocat ili limunov sok jer će to spriječiti daljnje pucanje zaostalih žarnih čahura. Kao posljedica, odnosno uspomena na susret s meduzom, najčešće ostaje depigmentacija kože ili čak ožiljak.