Piše: SAMIR BEGOVIĆ

Dok u BiH traje velika politička kriza, a prema ocjenama mnogih zvaničnika i analitičara najveća od Daytonskog sporazuma, iza kulisa odigravaju se prave diplomatske i političke bitke kako bi svaka od zainteresiranih strana iz nereda izvukla što veću političku korist.

Generator krize Milorad Dodik sa svojom partijom već je sa riječi prešao na djela pa je Narodna skupština RS-a nedavno donijela odluku kojom je izašla iz normi ustava i zakona BiH.

U tom kolopletu događaja koji prestižu jedan drugi danas su stigle tri vrlo intrigantne informacije. Naime, gotovo u isto vrijeme objavljeno je da je Dragan Čović boravio u Beogradu na "konsultacijama" sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, zatim da će se danas lider SNSD-a Milorad Dodik sastati u Zagrebu sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, te da sutra u BiH, zajedno sa Angelinom Eichhorst (direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove), stiže Matthew Palmer, izaslanik američkog State departmenta za izbornu reformu u BiH.

Podsjećamo da je Palmer prije tri sedmice boravio u Sarajevu i održao seriju razgovora s političkim liderima u BiH vezano za izmjene izbornog zakona.

Tada se kao jedan od prijedloga za reformu izbornog zakonodavstva spominjao "Fuleov model" koji je HDZ već odbacio 2016. godine.

Palmer je tada odbio potvrditi da je u BiH stigao sa određenim rješenjima ("nisam tu da bi bilo šta diktirao"), ali je potvrdio da se razgovara o prijedlozima. Prema informacijama portala "Istraga", Palmer je tada ipak predložio Fileov model bez etničkog prefiksa.

"Postoji i on (Fuleov model, op. SB). Ali u okviru njega imaju varijante. A postoje i drugi modeli", rekao je tada Palmer.

“Slobodna Bosna” je iz diplomatskih izvora došla u posjed dokumenta koji je, prema našim informacijama, Matthew Palmer ranije prezentirao predstavnicima nekoliko ambasada u BiH, a koji sadrži načela i korake kojima se vodi pri posredovanju u provedbi reforme Izbornog zakona.

Dokument, koji ima funkciju non-papera, je podijeljen u dva dijela pod naslovima “Postignuća putovanja” i “Naredni koraci”.

U prvom dijelu navedeni su koraci koje treba poduzeti (ili su već poduzeti) u pravcu izborne reforme. Prvi korak je postavljane izborne reforme kao prioriteta, zatim "ubrizgavanje" većeg osjećaja hitnosti i dogovornosti za dio probosanskih stranka “s obzirom na Dodikovu kapitalizaciju disfunkcionalnosti Federacije BiH i loših bošnjačko-hrvatskih odnosa”.

Sljedeći korak je “fokusiranje stranaka na područja konsenzusa”. Nakon toga navedeno je postizanje saglasnosti SDP-a, NiP-a, SBB-a i NS-a da pregovaraju na temelju uslovnih modela i demonstriranje da nijedna stranka u FBiH, osim DF-a, ne dijeli insistiranje SDA da se rasprava o izbornoj reformi veže za funkcionalnost Federacije BiH.

Naredni korak je “sužavanje fokusa na ono što proces jeste”, a pod tim se, prema dokumentu, podrazumijeva povećanje izbornog integriteta i provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava, i dodaje se da one “ne pozivaju na ukidanje konstitutivnih naroda”.

Zadnji korak je “osiguranje širokog prihvatanja od strane probosankih stranaka da je cilj ovog uskog procesa osiguranje prava drugih na obnašanje dužnosti i povećanja izbornog integriteta, a ne skok u građansku državu što je nerealno”.

U drugom dijelu dokumenta navedeni su naredni koraci koji se trebaju preduzeti na putu reforme izbornog zakonodavstva.

Kao prvi korak je naveden "virtuelni angažman sa Čovićem, Izetbegovićem i Radončićem zbog nastavka pritiska potražnje za "zajedničkim tlom". Zatim, osigurati da Međunarodna zajednica predstavlja jedinstveni front tako da politički lideri ne mogu iskorištavati uočene podjele da opstruiraju reforme i koordiniranom porukom naglasiti da proces nije usmjeren na eliminaciju konstitutivnih naroda.

Kao datum "pokretanja ozbiljnih pregovora o detaljima modela” naveden je period od 28. do 30 oktobra.

Istaknut je i dolazak stručnjaka Venecijanske komisije u Sarajevo kako bi podržali diskusiju neophodnu za napredak i usklađenost.

Na polju angažmana naveden je nastavak saradnje s lokalnim političkim liderima kako bi se razjasnili ciljevi izborne reforme i kako bi se izjavom o načelima funkcionalnosti i integriteta BiH i Federacije BiH osiguralo političko pokriće za pregovore.

Kao jedan od koraka istknuta je i "diskusija sa Zagrebom" kako bi se “suzbile dezinformacije i naglašena hitnost reformi”.

U dokumentu je naveden i korak ka naglašavanju potrebe izborne reforme kao anti-korupcijske komponente. Zatim, osiguravanje 10 miliona KM za tehnologiju koja bi osigurala punu transparentnost izbornog procesa.