Od prodaje ambasade i rezidencije bivše SFRJ u Bernu, te od prodaje stalne misije SFRJ pri UN-u u New Yorku, Bosna i Hercegovina bi trebala dobiti oko 14 miliona maraka.

Naime, Zajednički odbor za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ pokrenut će postupak prodaje Ambasade i rezidencije bivše SFR Jugoslavije u Bernu i Stalnog predstavništva SFRJ u New Yorku.

Kada je riječ o ambasadi u Bernu, u Prijedlogu odluke o odobravanju zajedničke prodaje navodi se da je prihvaćena ponuda u iznosu od 7,7 miliona švicarskih franaka (oko 14,2 miliona KM), od čega bi BiH trebala dobiti 15 posto, odnosno oko dva milion maraka.

Kupac ambasade i rezidencije u švicarskoj prijestolnici je Srbija, koja će otkupiti suvlasničke udjele od preostale četiri države sljednice, a oni će biti raspoređeni između te četiri države temeljem Sporazuma o pitanjima sukcesije

"Ministarstvo vanjskih poslova BiH će ispuniti obveze po osnovu plaćanja troškova u postupku sklapanja ugovora, kao i iznosa ostalih troškova nastalih prometom predmetne nekretnine", istaknuto je. u Nacrtu Odluke.

Kako je naglašeno, navedeno MVP BiH će, nakon podmirenja obveza, ostatak sredstava uplatiti na Jedinstveni račun Trezora BiH sukladno uputama Ministarstva finansija i trezora BiH.

Što se tiče prodaje Stalne misije bivše SFRJ pri Ujedinjenim narodima, u nacrtu odluke stoji da će biti prihvaćena ponuda u iznosu od 50 milona američkih dolara (81,2 miliona maraka), od čega bi BiH trebala dobiti 15 posto, odnosno oko 12 miliona maraka.

Kupac Stalne misije u New Yorku je tvrtka iz tog grada, a sredstva će, kao i u slučaju veleposlanstva u Bernu, biti raspoređena među zemljama sljednicama, sukladno Sporazumu o pitanjima sukcesije.

Podsjetimo, nakon raspada Jugoslavije bilo je potrebno raspodijeliti brojna veleposlanstva, rezidencije, stanove, poslovne prostore, ljetovališta i druge nekretnine među bivšim republikama.

Prema ranijem tekstu u srbijanskim medijima, i danas je više od 20 godina od kada je Sporazum o pitanjima sukcesije u potpunosti proveden, smatraju pojedini pravnici, a brojna pitanja vlasništva nad imovinom u bivšoj Jugoslaviji ostaju neriješena, piše Slobodna Dalmacija.