- Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova Evropske unije, na kojem se razgovaralo i o procesima u BiH, posve je precizno prikazao reljef evropske politike prema Balkanu i BiH.

Na koncu mandata, sada samo u tehničkoj funkciji, njemački je ministar vanjskih poslova Heiko Maas postao eksplicitni i proaktivniji nego što je bio u vrijeme dok je vodio vanjsku politiku kabineta kancelarke Angele Merkel, što je naznaka kako bi nova administracija u Berlinu, koja će uskoro biti uspostavljena, mogla postati i aktivnija i principijelnija nego što je to bio odlazeći njemački kabinet, kazao je za „Slobodnu Bosnu“ Davor Gjenero.

- Tradicionalno je belgijska diplomacija izrazito dobro informirana o procesima na Balkanu, njena ekspertiza je uvijek na razini ekspertize diplomatskih službi velikih država, i uvijek je vrlo principijelna. Uvijek zastupa evropske vrijednosti, protivi se konceptu mijenjanja granica, zagovara vladavinu prava i nultu toleranciju prema korupciji. Belgija nije sklona proširenju EU, ali prije svega zbog toga što političke klase balkanskih zemalja ne dijele evropske vrijednosti i zato što je na ovom prostoru korupcija tako visoka, a ne zbog nekakve „sebičnosti država evropskog sjeverozapada”, kako se to često tumači, kaže Gjenero za „Slobodnu Bosnu“, te dodaje:

- Vidljivo je i to da tradicionalno zemlje Beneluxa, slično kao i skandinavske države, u evropskim forumima i međunarodnoj politici govore jednim glasom. Belgija osim toga izrazito dobro razumije procese u BiH, zbog vlastitog iskustva složene države s dva nacionalna bloka i tri jezične zajednice.

Na pitanje kako komentira ponašanje Mađarske koja je otvoreno stala na stranu Milorada Dodika, Gjenero kaže:

- Nije iznenađenje niti ponašanje Mađarske, pa ni komesara za proširenje Petera Szijjarta koji dolazi iz te države. Zbog svojih interesa vezanih uz Srbiju, ali i ekonomskih projekata koje priprema u manjem bh. entitetu, Mađarska podupire Milorada Dodika, što je bilo posve očekivano. Dodik je u još nekim državama pokušao stvoriti blok koji bi spriječio usvajanje evropskih sankcija protiv njega, jer evropska se vanjska politika vodi konsenzusom. Za sada se ispostavila samo Mađarska, a ima li još „spavača”, vidjet će se ako nova njemačka administracija bude ustrajala na formalnom odlučivanju unutar evropskih okvira, o onome što je Maas naznačio kao novi njemački politički smjer prema BiH.

Najveći evropski problem je sporo i teško donošenje odluka. Postepeno se unutar EU stvara kritična masa koja traži sankcioniranje štetočinske politike Milorada Dodika, ali do sankcija protiv njega neće se doći lako, kao što se došlo do sankcija protiv Bjelorusije i Aleksandra Lukašenka. Unatoč dobroj politici koju inicira Berlin, vjerojatno će i ovog puta otpori Dodikovih glasnih i tajnih zagovornika biti utišani tek nakon što SAD preuzmu liderstvo i donesu odluku, kazao je Gjenero.

(M.I.)