"Bosna i Hercegovina je u razvoj svoje moderne državnosti ušla sa epohalnim odlukama Prvog, Drugog i Trećeg zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943, 1944. i 1945. godine", kazao je Feni akademik Mirko Pejanović u osvrtu na značaj Dana državnosti BiH, 25. novembra i vrijednosti koje ovaj historijski datum baštini.

U tom kontekstu ističe kako kontinuitet državnosti BiH nikada nije dovoljno naglašen, pojašnjavajući da su tri spomenuta zasjedanja zaokružila uspostavu državnosti Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.

"Bosna i Hercegovina je u određenju koje je nastalo u okviru ZAVNOBiH-ovskih odluka postala država svojih građana i ravnopravnih naroda i ona se u tom određenju 45 godina nakon Drugog svjetskog rata razvijala do nivoa srednjerazvijene republike unutar jugoslovenske federacije", precizira Pejanović.

Istovremeno, podsjeća da je BiH nakon disolucije bivše SFRJ i uvođenja višepartijskog sistema 90-tih godina prošlog stoljeća 'prošla' nekoliko historijskih izazova, uključujući prve višepartijske izbore, referendum građana o nezavisnom i suverenom statusu države BiH, odbranu BiH od uništenja u periodu 1992-1995., te Dejtonski mirovni sporazum koji je potpisan 1995. godine.

"Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina ulazi u epohu izgradnje mira i državnih institucija", navodi Pejanović, podsjećajući da je Dejton omogućio mir, ali da njegov Aneks 4, odnosno Ustav BiH ima ograničenja za razvoj funkcionalne države, a što otvara pitanje neophodnih reformi i integracije u Evropsku uniju (EU).

Mišljenja je kako evropska i evroatlantska budućnost BiH predstavlja strateški cilj za koji je opredijeljena ogromna većina njenih građana.

Na upit u vezi s projekcijom historijskog puta i političke budućnosti BiH, Pejanović potcrtava da je to dovršetak bh. integracije u EU i NATO-savez kako bi BiH postala pravna, demokratska i samoodrživa zemlja unutar globalnog sistema slobodnih evropskih država i naroda.

"Sve snage koje zaustavljaju taj istorijski proces bit će, prije ili kasnije, pomjerene, jer taj proces pripada svim građanima Bosne i Hercegovine", kazao je Pejanović, čija je najnovija knjiga “Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću”, promovirana ovih dana u Akademiji nauka i umjetnosti BiH.

Radi se o naučnom istraživanju, odnosno sažetoj društveno-historijskoj i politološkoj sintezi prijelomnih perioda i izazova u razvoju državnosti BiH, koja je pobudila veliko interesovanje akademske i opće javnosti.

Autor knjige, akademik Pejanović, koji je u minulom ratu (1992-1995) obnašao funkciju člana Predsjedništva RBiH i bio svjedokom brojnih prijelomnih događaja u odbrani i izgradnji nezavisne i cjelovite države BiH, hronološki i na naučno utemeljen način detektira i analizira ključne elemente kontinuiteta i razvoja bh. državnosti.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik koji se obilježava svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu obnovljena je bh. državnost te osigurana ravnopravnost njenih naroda, kao i ravnopravnost RBiH unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.