Komesarka za ljudska prava u Vijeću Evrope Dunja Mijatović ponovila je poruku iz novembra ove godine, u kojoj upozorava kako se ratnohušačka retorika u Bosni i Hercegovini intenzivira i dodaje da narod u ovoj zemlji opet živi u strahu od konflikta.

Podsjetimo, Mijatović je u komentaru "Smiriti tenzije u Bosni i Hercegovini – prije nego što bude kasno", koji je prenio magazin "Euobserver" krajem prošlog mjeseca, kazala kako neki političari, uključujući i one iz susjednih Srbije i Hrvatske, pojačavaju zapaljivu retoriku, a međunarodna zajednica pokušava naći odgovor na rastuće tenzije.

“Ova situacija je opasna za ljude koji tamo žive i za Evropu. Ponovna pojava ovakvog diskursa trebala bi potaknuti uzbunu i podsjetiti nas na brutalnost i ozbiljna kršenja ljudskih prava koja ljudi indoktrinirani propagandom mržnje mogu nanijeti svojim bližnjima”, istakla je Mijatović.

Podsjećajući na ratni period ranih 90-ih na području bivše Jugoslavije, spomenula je kako je jedna od onih koji su preživjeli i svjedočili užasima rata, ali i suptilnim načinima na kojima su ljudi “indoktrinirani nacionalističkim diskursom.”

“Nažalost, čini se da nismo naučili iz prošlosti. Kako političari slijede istu knjigu koja je dovela do rata prije tri desetljeća, njihova je neodgovorna retorika danas postala još oštrija, miješajući uvrede, etničku pripadnost i vjerske osjećaje u eksplozivnoj atmosferi”, naglašava.

“Riječi su bitne”, dodaje i upozorava kako stepen do kojeg ljudi mogu u određenim situacijama biti potaknuti riječima može dovesti do opasnih situacija.

“Danas ljudi u Bosni i Hercegovini ponovo žive u strahu od sukoba. Države članice Vijeća Evrope ne bi trebale potcjenjivati opasnost ove situacije”, podvlači komesarka i dodaje kako je ovo trenutak da se pokaže jedinstvo i zaštite ljudska prava, demokracija i vladavina prava u BiH.

Konkretno, Mijatović predlaže četiri ključna principa koja bi trebalo hitno ispoštovati.

Prvo, lišiti Ustav BiH i Izborni zakon diskriminatornih odredbi, uvažavajući presude Evropskog suda za ljudska prava.

“Bitno je promijeniti ustavni sistem koji je predugo kapitalizirao etničke podjele i diskriminirajući status quo”, dodaje.

Dalje, neophodno je zaustaviti govor mržnje, poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a političari trebaju raditi na poboljšanju međuetničkih odnosa i osigurati da prava svih budu jednoako zaštićena. Također, istakla je potrebu da se zaštiti djelovanje civilnog društva i njihovo ukazivanje na probleme.

“Bosna i Hercegovina to ne može sama. Susjedne zemlje, kako pojedinačno, tako i kao dio međunarodnih organizacija, trebale bi podržati inicijative koje rade na ovim ciljevima i izbjegavati svako ponašanje koje bi moglo ugroziti njihovu realizaciju”, zaključuje Mijatović.

Kao treći cilj ističe rad na poboljšanju kvaliteta života i prevazilaženje nejednakosti, koje su se dodatno pogoršale tokom pandemije, a što bi se opstiglo kroz institucionalne i ekonomske reforme i borbu protiv korupcije.

Konačno, dodaje, mediji trebaju igrati pozitivnu ulogu kroz etičko izvještavanje i izbjegavanjem da postanu instrument u rukama “dobro organizirane ratne mašinerije” kao što je to bio slučaj u prošlosti. Podsjeća kako je sloboda medija jedan od stubova demokracije te kako su vlasti dužne da novinarima osiguraju neovisnost i sigurnost, a medijski akteri moraju djelovati profesionalno.

“Napetosti koje rastu u Bosni i Hercegovini realna su prijetnja stabilnosti zemlje, regije i kontinenta. Njihovo ublažavanje i osiguranje zaštite ljudskih prava moraju postati glavni prioritet”, zaključuje Mijatović.