Djelovanje antitijela koja proizvode "memorijske B stanice" imunološkog sistema može biti vrlo značajno u slučaju omikron varijante koronavirusa, čak i ako su oslabljena, vjeruju naučnici.

Kako organizam nauči prepoznati SARS-CoV-2, bilo nakon prirodne infekcije ili nakon vakcinisanja, B stanice stvaraju svježa antitijela protiv virusa ako otprije nema dovoljno antitijela koja cirkuliraju u krvi i koja ga mogu neutralizirati.

B-limfociti ili B-stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B-limfociti i T-limfociti zajedno čine takozvani "adaptivni imunološki sistem" koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.

B limfociti uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u obrani organizma. Glavna im je funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju memorijskih stanica. 

Ako se B-stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B-limfociti ostanu u tijelu, to se imunološki sistem može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.

Otprilike pet do 15 posto limfocita u krvi su B stanice, a prisutni su i u slezeni, limfnim čvorovima i krajnicima. Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija protutijela.

B-limfociti proizvode antitijela samo kad su aktivirani. Sazrijevanje B-limfocita se odvija u koštanoj srži, ali se njihova aktivacija događa u limfnim čvorovima.

Šta su analizirali?

U studiji objavljenoj na internetskoj stranici bioRxiv, koja još treba proći recenziju, naučnici su analizirali snagu više od 300 antitijela što ih proizvedu memorijske B stanice, dobijenih od vakcinisanih dobrovoljaca, ali i osoba koje su prirodno preboljele infekciju SARS-CoVom-2.

"Čini se da je omikron uspio izbjeći vrlo velikom dijelu memorijskih B stanica", rekli su naučnici, no dodaju kako se "čini da ga još uvijek učinkovito prepoznaje 30 posto ukupnih antitijela i blizu 10 posto svih moćnih neutralizirajućih antitijela".

To su zaključili Matthieu Mahevas i Pascal Chappert, naučnici sa univerziteta Universite de Paris. Oni vjeruju da bi snažna sposobnost memorijskih B stanica da reproduciraju i proizvode antitijela mogla nadoknaditi oslabljenu učinkovitost tih antitijela u manje od dva dana. 

U kombinaciji s ostalim komponentama imunološkog sistema, posebno T stanicama, učinak B stanica vjerojatno pridonosi objašnjenju zbog čega se većina vakcinisanih osoba koje se zaraze omikronom ne razboli u tolikoj mjeri da bi trebala hospitalizaciju, rekli su francuski naučnici.