Poznati beogradski novinar i vanjskopolitički analitičar, Boško Jakšić, kazao je i kako se potvrdilo da gomilanje 150.000 ruskih vojnika na zapadnoj granici nije psihološko-propagandni manevar već osmišljena priprema invazije, kako bi se Ukrajina silom primorala na rusku sferu utjecaja.

Jakšić rusku invaziju na Ukrajinu precizno naziva - agresijom!

Podsjetimo, rano jutros po našem vremenu započela je invazija Rusije na Ukrajinu, a već stižu izvještaji o žrtvama.

"Dakle, to je očigledno bio Putinov plan od samog početka, pod uslovom da Zapad ne odustane od svojih zahtjeva, što je on očekivao. Dakle, dok sada maksimalno agresivno prijeti drugim zemljama da će svaki pokušaj miješanja voditi posljedicama 'kakve nikad niste vidjeli', Putin veoma cinično zamjenjuje teze i Rusiju predstavlja kao žrtvu, a ne kao agresora. Dakle, neko ko je sve vrijeme, a posebno u govoru u ponedjeljak negirao i nacionalni identitet Ukrajine, ko je govorio da je suverenitet Ukrajine isključivo moguć u zajednici s Rusijom, jasno je pokazao kako vidi buduću geostratešku poziciju Ukrajine. I dao do znanja da će oružanom silom to braniti, što na neki način, bez obzira što je svijet zatečen danas, nije preveliko iznenađenje", smatra Jakšić.

Prema njegovim riječima, Vladimir Vladimirovič se ponaša po skriptama koje je napisao još 2008. godine kada se odlučio na rat u Gruziji.

"Tada je pokazao da se Rusija neće libiti od upotrebe oružane sile da zaštiti svoje interese, a to je da odbije ulazak Gruzije u NATO, kao što je sada formalni povod eventualni ulazak Ukrajine u Savez. Tada je, kao i sada, uspio da odcijepi od matice-zemlje dva dijela suverene teritorije Gruzije, sada Ukrajine, i tamo je pravio narodne republike, najprije Južnu Osetiju i Abhaziju, a sada su to NR Donjecnk i Lugansk", podsjeća Jakšić. 

Prema Jakšićevim riječima, Putin se ponaša po istom scenariju koji je izuzetno militantan i ne ostavlja mnogo prostora nekim diplomatskim dogovorima.

Šta će učiniti Zapad?

On smatra da su legitimni zahtjevi Rusije za preispitivanje strukture evropske bezbjednosti, te da se Rusija osjeća ugroženom "napredovanjem NATO-a na istok", ali te stvari "mogu riješiti pregovorima".

"Ako treba i dugim pregovorima, da dođe do konferencije o evropskoj bezbjednosti poput čuvene u Helsinkiju i da na taj način riješe objektivni problemi koji postoje u Evropi. Putin očito nema strpljenja da čeka da diplomatija to riješi. Pošto Zapad neće vojno intervenisati i uzvratiti na ovo što se dogodio, predstoji nam ulazak u novi hladni rat, pokretanje novih diplomatskih kanala i dugotrajni pregovori.

Ali će na terenu situacija biti onakva kako je Putin zamislio. On je vojnom intervencijom ostvario neke svoje ciljeve", smatra Jakšić.

Govoreći o urušavanju međunarodnog poretka, on, između ostalog, kaže da je od ranije jasno da "velike sile ne vode računa o međunarodnom planu" i "da ne mare za interese malih".

Jer je to ono što se zove "realna politika".

"Dakle, umjesto da podrži Ukrajinu i osudi napad Rusije na zemlju koja nije priznala nezavisno Kosovo i koja bi trebala po tome bude veliki saveznik zvaničnog Beograda, predsjednik Vučić se usteže od bilo kakve osude Putinove agresije. Ovo je iskaz straha koji postoji, jer Vučić povodom Kosova kritikuje Zapad, ali kad treba da u istoj situaciji kritikuje Istok, onda ćuti", primijetio je Jakšić.

Destabilizacija Balkana

Smatra da će to dalje doprinijeti udaljavanju Srbije od evropskih integracija i saradnje sa Zapadom.

"To će doprinijeti udaljavanju od evropskih vrijednosti, vrijednosti liberalne demokratije i omogućiti dalji prodor autoritarnog modela vladavine Vladimira Putina. Imajući u vidu da odmah po automatizmu to slijedi i Milorad Dodik u RS-u, onda se ukrajinska kriza preliva na taj način i u BiH i komplikuje ionako složene stvari tamo.

Tako da se pokazuje da u globalnim odnosima, a pogotovo u situacijama koje se tiču Evrope, nemoguće izbjeći refleksije dešavanja iz Ukrajine na region Zapadnog Balkana. To može da doprinese daljoj destabilizaciji, a ne stabilizaciji regiona", zaključio je Jakšić za Radiosarajevo.ba.