Ponašanje, zdravlje i izgled ruskog predsjednika Vladimira Putina zadnjih se dana naveliko analizira u stranim medijima. Traži se mišljenje od liječnika o tome boluje li možda ruski lider od Parkinsonove bolesti, a The Telegraph navodi kako se gomilaju indicije koje upućuju da njegovo zdravlje nije dobro. Ocjenjuju kako niz faktora ukazuje na to kako je na šokantna odluka da napadne Ukrajinu možda i zdravstvene prirode.

Između ostalog, navode da su ruskom predsjedniku lice i vrat prilično natečeni, što može biti posljedica korištenja stereoida. Steroidi su stres-hormoni koji potiču agresivnost, ali ipak ne mogu nekog drastično promijeniti. Mnogo se raspravljalo i o Putinovom ogromnom stolu i ekstremnim mjerama socijalnog distanciranja. Kada su se s Putinom sastali u Moskvi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz morali su sjediti s druge strane šest metara dugačkog bijelog stola. Tako veliki oprez poduzima se ako osoba ima imunoloških problema ili boluje od neke teže bolesti.

Valerij Solovej, nekadašnji historičar Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose, 2020. godine tvrdio je kako sumnja da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je Solovejeve tvrdnje odbacio kao potpune besmislice. Solovej je kasnije dao otkaz na Institutu, a kasnije je i uhapšen tokom protesta opozicije u Moskvi.

Prije nekoliko godina je tim neurologa iz Portugala, Italije i Nizozemske istraživao Putinovo hodanje i čudno držanje desne ruke. Bilo im je sumnjivo što se njegova lijeva ruka normalno njiše dok hoda, a desna stoji uz njega, kao da je ukočena.

“Prva stvar koja vam padne na pamet je Parkinsonova bolest” zbog asimetričnih pokreta ruku, naveli su stručnjaci za neurološke poremećaje kretanja.

Pored Parkinsonove bolesti, za neobični hod Vladimira Putina neki su mislili i da je posljedica moždanog udara ili preboljene dječje paralize. Naučnici su analizirali brojne snimke ruskih dužnosnika, međutim, iako je asimetrično kretanje ruku jedan od ranih pokazatelja bolesti, liječnici nisu mogli uočiti druge simptome, poput premora i loše koordinacije.

Dok su tražili moguća objašnjenja, naučni tim je uočio da su slično hodali još neki visoki ruski dužnosnici, kao primjerice Dmitri Medvedev, te dvojica bivših ministara odbrane Anatolij Serdjukov i Sergej Ivanov kao i vojni oficir Anatoli Sidorov.

Tad su shvatili kako se iza takvog hoda kriju neki drugi, a ne zdravstveni razlozi.

U studiji koju je objavio British Medical Journal na koncu su zaključili da je hod Vladimira Putina, pri kojem desnu ruku drži skoro nepokretnu, posljedica intenzivne obuke ruske tajne službe KGB-a, a ne simptom Parkinsonove bolesti.

Agenti desnom rukom manje zamahuju dok hodaju što je povezano s obukom o oružju koju su prošli u KGB-u.

"Smatramo da ovaj novi obrazac hoda, kojeg smo nazvali ‘revolveraški hod’ možda proizlazi iz prilagodbe ponašanja. Izazvan je KGB-om ili nekim drugim oblicima obuke za oružje gdje se polaznici uče držati desnu ruku blizu kad hodaju", zaključili su.